Prema podacima Centra, u prošloj godini podneseno je 148 zahtjeva za pokušaj mirenja, što je obaveza iz Porodičnog zakona za supružnike koji imaju maloljetnu djecu prije podnošenja tužbe za razvod braka, a broj onih koji nastave zajednički život u prosjeku je 10 odsto.

Za bračne parove koji u postupku pokušaja mirenja ne postignu sporazum stručni radnici Centra za socijalni rad prave procjenu roditeljske podobnosti i daju prijedlog sudu o povjeri maloljetne djece.

"Tu stručni radnici gube poziciju neutralnosti jer se opredjeljuju za jednog od roditelja kao podobnijeg, samim tim dalji savjetodavni rad je doveden u pitanje, pa bi bilo korisno da postoji savjetovalište za brak i porodicu i da funkcioniše kao odvojena jedinica sa stručnim radnicima koji su angažovani samo na tom polju", ocjenjuje se u izvještaju Centra za socijalni rad.

U prošloj godini ovaj centar sačinio je 81 izvještaj za sudove sa prijedlozima u vezi sa povjerom i izdržavanjem maloljetne djece.

Istraživanja i zapažanja stručnjaka Centra za socijalni rad u Bijeljini ukazuju na to da su mnogi ljudi spremni na dosta trpljenja prije donošenja odluke o razvodu braka, jer su u domaćem sociokulturološkom okviru porodica i porodični način života visoko vrednovani.

Najčešći razlozi koje supružnici navode za razvod braka su problemi u komunikaciji proizašli iz velikih međusobnih razlika, ljubomora i vanbračne veze, bolest jednog od supružnika, razni oblici nasilnog ponašanja, nedostatak komunikacionih vještina za konstruktivno bavljenje problemima i nesporazumi u široj porodičnoj zajednici.

Zapažanja stručnjaka Centra su da na probleme u funkcionisanju porodice utiču rano stupanje u brak, nezrelost i nespremnost na zajednički život, kratko predbračno poznanstvo, iscrpljenost vezana za nizak socioekonomski status i loša iskustva u porodicama porijekla i obrasci koji se prenose u nove porodice.