Iako se za motiv tragičnog epiloga nezvanično uzimala činjenica da su bili zaljubljeni u istu djevojčicu, a sam maloljetni ubica tvrdio da je iz nehata ubio drugog dječaka, utvrdi li istraga i nešto sasvim drugo kao uzrok,  tragičan epilog ipak je pokazatelj da djeca, pa tako i mladi, u mnogim slučajevima nemaju dobar obrazac odgoja, a potom i način života. 

Na to je za "Nezavisne" upozorio Aleksandar Milić, psiholog i sudski vještak iz Banjaluke.

"Nama stručnjacima  u praksi o tome govore sama interesovanja djece i način na koji provode svoje vrijeme poslije škole ili u nekom vršnjačkom okruženju. Koja su to interesovanja koja imaju i kakav je njihov način komunikacije međusobno i sa starijima, način života... Uglavnom je došlo do drastičnih odstupanja u odnosu na neke vrijednosne sisteme", napominje Milić.

Stepen agresivnosti kod djece i mladih, tvrdi, generalno je u porastu posljednjih godina, pa je pitanje, kako navodi, da li se uočava uzrok toga.

"Odgovornost stavljam na porodice i zajednicu, tačnije ustanove. Jer, mnoge porodice su disfunkcionalne. U mnogima roditelji  nemaju potencijala da prepoznaju probleme djece u komunikaciji sa vršnjacima i generalno u zajednici. Zbog toga je upravo nadležnost na školama, odnosno stručnjacima, posebno u najosjetljivijim uzrastima, gdje razgovor ne smije izostati", naglašava Milić.

Institucija obudsmana za djecu RS već nekoliko godina unazad upozorava na problem maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja u školama.

"Vaspitna uloga roditelja je presudna. Ako roditelji već do polaska djeteta u školu ne stvore osnovne vaspitne navike i ne postave granice kod djece, već podstiču tolerantnost, zatim veoma često amnestiraju ih odgovornosti ili je prebacuju na druge, sigurno je da će doći do pomjerenog odnosa djeteta i autoriteta generalno, što je veoma opasno", naglašava sociolog Ivan Šijaković.

Takođe, kako napominje, sila i nasilje, koji se veoma često posljednjih godina  demonstriraju i kao društveno prihvatljiv model ili kao uspješan način komunikacije u javnosti, sigurno su pogrešan prikaz za djecu.

"Istraživanja koja smo upoređivali sa ranijim periodom pokazala su koliko se u pogledu tih odnosa mnogo toga promijenilo, pa je izgubljen onaj nužni stepen poštovanja prema autoritetu, bez kojeg je nemoguće pričati o izgradnji ličnosti po ranijem obrascu, koji je očito bio bolji i uspješniji", kazao je Šijaković.