U oba roka, do kraja 2013, a potom i kraja 2016. godine, gradskoj adminstraciji podneseno je oko 4.000 zahtjeva za legalizaciju, mada se procjenjuje da je na ovom području broj nelegalno izgrađenih objekata mnogostruko veći.

Samo u Novoj Janji kod Bijeljine izgrađeno je oko 800 kuća od kojih blizu 90 odsto nije legalizovano, kaže član Savjeta ove mjesne zajednice Slavko Novaković.

– Ovdje su se skućili Srbi raseljeni iz 32 opštine predratne BiH. Većina ih ima imovinu u FBiH koju ne mogu prodaju. Mještani žive od poljoprivrede i mnogi rade na nadnicu. U ovakvim uslovima svako opterećenje na budžet je veliko – kaže Novaković.

Nedostatak para i jeste najčešći razlog zbog kojeg vlasnici nisu podnjeli zahtjev za legalizaciju.

Zoran Nikić od skromnih primanja izdržava petočlanu porodicu.

– Išao sam i raspitivao se za legalizaciju. Dok prikupim papire i podnesem zahtjeve koštaće me oko 1.500 KM. Školujem troje djece. I njihovo obrazovanje mi je najvažnije. Sve ostalo može da čeka, ali i sve što je u skladu sa zakonom, mora da se poštuje. Imovinu ću legalizovati čim budem imao novaca. Smatram da bi nadležni trebalo da povedu računa i da boračkim kategorijama daju popuste – kaže ovaj ratni vojni invalid.

Za pokretanje postupka legalizacije bilo je dovoljno da se podnese dokaz o vlasništvu objekta, a da ostalu dokumentaciju stranka dostavi u roku od mjesec dana. Ispostavlja se da je više od polovine graditelja iskoristilo zahtjev samo zbog priključaka struje i vode, pa je lokalna administracija, ulazeći u postupak rješavanje zahtjeva od investitora  tražila da dopune neophodnu dokumentaciju.

– Legalizacija predstavlja veliki urbanistički problem i za našu lokalnu zajednicu, kao i za većinu drugih u Srpskoj. Rješavanjem tog problema bavimo se od 2000. godine. Procjenjujemo da je u oko 2.000 postupaka vlasnici nisu pribavili potrebnu dokumentaciju, ali moraju to učiniti – kaže Miladin Rakić, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje.

Okolnost da nijedan objekat u Semberiji nije bez struje i vode, upućuje na to da su, i pored zakonskih preprepreka, nelegalno izgrađeni objekti uredno snabdjeveni i strujom i vodom. Mnogi od njih su komercijalnog, a ne socijalnog karaktera, pa je za očekivati da će novi zakon u ovoj oblasti uvesti mnogo više reda.

Oko 80.000 nelegalno izgrađenih objekata

Do kraja 2016. godine, kada je po važećem zakonu istekao rok za predaju zahtjeva za legalizaciju, u lokalnim zajednicama u Srpskoj podneseno je 46.000 zahtjeva, ali je procijena da na terenu postoji više od 80.000 nelegalno izgrađenih objekata.

Vlada RS utvrdila je Prijedlog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, te će novim propisima onima, koji zahtjeve nisu podnjeli, biti omogućeno da nastave sa legalizacijom.