U Muzej Semberije otvorena je izložba „Mirovna vijeća – kad je riječ bila zakon“, autora Dejan Ćosić, u okviru Festivala dobročinstva „Tragom Kneza Ive“. Postavka donosi priču o najuglednijim ljudima iz prošlosti Semberije čija je riječ imala snagu zakona i koji su rješavali većinu sporova u zajednici.
U Muzeju Semberije u srijedu veče, 25. marta, u okviru Festivala dobročinstva "Tragom Kneza Ive", otvorena je izložba "Mirovna vijeća - kad je riječ bila zakon" kustosa Dejana Ćosića.
- Cilj mog istraživanja je bio da utvrdim ko su bili najbolji ljudi u prošlosti, ljudi koji su doprinijeli razvoju Bijeljine i Semberije. Prikupljajući dokumentaciju i fotografije u 11 semberskih sela spoznao sam da su to upravo bili članovi mirovnih vijeća. Postojanje mirovnih vijeća ukorijenjeno je u našoj tradiciji, a vezano je za običajno pravo. To je bilo vrijeme u kojem su najčestitiji, najbolji ljudi bili vođe u selima. Ljudi, čija riječ se zaista poštovala. Mirovna vijeća, uglavnom su bila tročlana, a formalnu ulogu dobila su zakonima iz 1947. i 1955. godine. Zakon je bio takav da se niko nije mogao obratiti sudu, a da se prethodno nije obratio mirovnim vijećima, bilo da se radi o imovinskim, bračnim, porodičnim problemima. Više od 80 odsto slučajeva riješavala su upravo mirovna vijeća - kaže Ćosić za portal InfoBijeljina.

Vlajko Stojanović iz Ljeljenče, jedan od članova mirovnog vijeća, bio je rođeni stric uglednog bijeljinskog advokata Miodraga Stojanovića.
Rješavao je sve sporove, vršio mjerenje zemlje i čak formirao biblioteku u selu, kažu s ponosom njegovi potomci.

- Rado sam se uključio u ovaj projekat, jer sam radeći kao sudija u Bijeljini imao priliku da uvjerim u značaj mirovnih vijeća. Podsjetiću samo da smo pokušavali da u zakonodavni okvir uvrstimo odnosno regulišemo da odluke mirovnih vijeća budu izvršne, a ne savjetodavne. Čak pojedine predmete sudije nisu sudili ukoliko se stranke nisu prethodno obratile mirovnim vijećima. Zato moramo dati adekvatan značaj njihovoj ulozi - rekao je Miodrag Stojanović.
Direktor muzeja Momčilo Koprivica ocijenio je izložbu koja će višestruko osvijetliti prošlost ovog podneblja jedinstvenom.

- Ovo istraživanje nam je omogućilo da se upoznamo sa radom tih najboljih, najčestitijih, najpriznatijih ljudi u semberskim selima. Ovim ljudima se vjerovalo, a njihova riječ imala je težinu. Njihov doprinos u izgradnji Semberije je dragocjen i ne smiju biti prepušteni zaboravu - rekao je Koprivica za InfoBijeljinu.
Festival dobročinstva "Tragom Kneza Ive" trajaće do 1. aprila. U okviru manifestacije u svim bijeljinskim školama biće prikazana i izložba Dejana Ćosića "Ljudi koji su promijenili svijet", te organizovane interaktivne radionice za učenike, roditelje i studente na temu empatija.
