Simić kaže da je sporazum o smanjenju zagađenja i povećanju energetske efikasnosti potpisan prije nekoliko godina, nakon čega je usvojen i akcioni plan o energetskoj održivosti grada.

„Do sada su izrađene studije o korištenju geotermalne energije, solarne energije, biomase, toplifikaciji grada i studija o rekonstrukciji javne rasvjete“, kaže Simić, podsjećajući da su na području Bijeljine do sada izgrađene dvije solarne elektrane, jedna na krovu sportske dvorane u OŠ „Vuk Karadžić“, snage 180 KW i druga u Crnjelovu, snage 10 KW.

Na krovu kuće Milorada Markovića u Ljeljenči ugrađeni su solarni paneli za proizvodnju električne energije za lične potrebe.

Cvijetin Simić kaže, da kada je o solarnoj energiji riječ, Republika Srpska ima dozvoljenu kotu od pet megavata, te da grad Bijeljina, ukoliko dobije deset odsto tog potencijala, može računati na 500 KW dobijenih solarnom energijom. Na kilovate proizvedene solarnom energijom dobijaju se značajni podsticaji od 20 pfeniga po kilovat – času proizvedene električne energije, što je tri puta više od trenutne cijene električne energije. Zbog toga je, kaže Simić, puno zainteresovanih za projekte izgradnje solarnih elektrana na području Semberije.

Skupština grada Bijeljina krajem prošle godine usvojila je odluku o izmjeni akcionog plana o energetskoj održivosti, koja podrazumijeva smanjenje zagađenja sumpor – dioksidom u narednih pet godina i povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Za ovakve projekte postoje donatorske i kreditne zelene linije EU za ekološki čistu sredinu koje podrazumijevaju ispunjenje niz rigoroznih uslova.