O značaju mentalnog zdravlja neophodno je otvoreno razgovarati te animirati sve u cilju povećanja međusobnog razumijevanja i podrške u svakodevnom životu. Najviše pažnje ipak treba posvetiti edukciji mladih ljudi kako bi na vrijeme prepoznali probleme i dobili adekvatnu pomoć i podršku, a sve u cilju jačanja mentalnog zdravlja i porodičnih odnosa, istakli su stručnjaci obilježavajući Međunarodni dan mentalnog zdravlja.
Panel-diskusija pod nazivom „Budimo tu jedni za druge“ koju su organizovali Narodna biblioteka „Filip Višnjić“, Savjetovalište za porodicu, djecu i bračne partnere Centra za socijalni rad i Društvo psihologa Republike Srpske izazvala je veliko interesovanje potvrđujući da se o ovoj temi mora više govoriti.
- Međusobna podrška, razumijevanje među članovima porodice, prijateljima i ljudima iz okruženja, jedan su od važnih preduslova očuvanje mantalnog zdravlja. Ipak potrebno je prepoznati momente kada je ta podrška nedovoljna - istakla je ovom prilikom, porodični psihoterapeut Mila Stojanović.
Ta podrška, dodala je, značajna je ne samo na dnevnom nivou, nego i svakog sata i svakog trenutka.

- Moramo da imamo nekoga ko će da nas čuje, da nas razumije i sasluša, da bude tu za nas kada nam je to potrebno. Tako lakše uočavamo probleme i rješavamo ih. Najvažniji su podrška druga u razredu, porodice, društva. Naravno, postoje neki trenuci kada ta naša drugarska, prijateljska i porodična pomoć nije dovoljna i kada je važno da zatražimo pomoć stručnjaka - rekla je Stojanović za portal InfoBijeljina.
U našem društvu razvijena je mreža instistucionalne podrške pojedincima kojima je potrebna pomoć za očuvanje mentalnog zdravlja. Kada se radi pojedinačno, svakoj ososbi se može ponuditi siguran prostor za razgovor i pozitivne promjene, koliko god je to moguće, ističu stručnjaci. Briga o mentalnom zdravlju posebno je važna kod mlađe populacije, prvenstveno adolescenata koji su prirodno ranjiviji, upozorila je diplomirani psiholog, porodični psihoterapeut Aleksandra Radovanović.

- Razvojna faza adolescencije sama po sebi, nosi razne izazove i krize, počevši od krize identiteta, prihvatanja ko sam, šta sam. Današnja omladina možda ima jedan veći izazov, a to je vrijeme u kojem živimo, od digitalizacije, društvenih mreža. Sve to im nameće određene tendencije koje mogu negativno uticati na mentalno zdravlje, od toga da se porede sa drugima, da se poistovjećuju sa nerealnim standardima života. To su ometači njihovog mentalnog zdravlja. I tendencije koje generalno mogu da utiču i ugroze mentalno zdravlje - pojasnila je Radovanović.
Od maja, od kada je u Bijeljini sa radom počelo Savjetovalište terapijsku ili savjetodavnu pomoć zatražilo je stotinak klijenata. Izazovi sa kojima se susreću porodice, bračni parovi, tinejdžeri, uopšte mladi ljudi, su nažalost sve veći.

Radionica "Ljubav, podršku i povjerenje spakujmo u školski ranac" za roditelje prvačića i nižih razreda osnovne škole kao i unapređenje saradnje sa direktorima osnovnih škola i predstavnicima stručnih službi čiji je cilj prepoznavanje potrebe djece i preventivnog djelovanja, samo su neke od aktivnosti koje Savjetovalište za porodicu, djecu i bračne partnere bijeljinskog Centra za socijalni rad organizuje tokom oktobra, mjeseca u kojem se ukazuje na značaj mentalnog zdravlja.


