Bijeljina: Kolarska tradicija duga stotinu godina
Senad Petonjić (41), vlasnik Zanatske radnje „Drvozan“, jedan je od rijetkih bijeljinskih zanatlija koji se bavi proizvodnjom raznih kućanskih predmeta od drveta. Senad je zanat naučio i radnju naslijedio od oca Džemala (78), koji je nekada kolarsku radnj
„Kolarska tradicija u mojoj porodici stara je više od stotinu godina. Ovim se bavio moj đedo, pa otac, a od 2001. godine i ja sam prihvatio da radim ovaj posao. Drvo je nezamjenjivo kao sirovina. Održava se, uprkos sveopštoj upotrebi plastike i metala. Od drveta, bukovog, grabovog, lipovog i bagremovog, izrađujem razne kućanske predmete, drvena sita, kašike, varjače, dječije ljuljaške, stolice i manje stolove na sklapanje. Tu su i nezaobilazne držalice za poljoprivredne alatke, pasirke, ribeži, drvene daske za sječenje mesa, dakle, sve ono što može koristiti u svakom domaćinstvu“.
Senad kaže da izrađuje i kosišta, drvene vile, drvene grablje.
„Bolji i vještiji kosači traže kosišta od lipovog drveta, koje je laganije. Oni posjeduju tehniku za košenje trave, te im ne smetaju laganija kosišta. Oni, koji su manje vješti, traže kosišta od tvrđeg drveta. Ljudi danas brzo žive. Zato su im potrebni stolovi i stolice koje mogu sklopiti i skloniti, da im ne zauzimaju prostor“, objašnjava Senad za portal InfoBijeljina.
U razgovor se uključuje i Senadov otac, Džemal, koji je u penziji.
„Sa svojim ocem sam radio u kolarskoj radnji, u Račanskoj ulici u Bijeljini, negdje od 1957. godine, kad sam završio zanat. Radio sam sve do 1969. godine, kada sam otišao na rad u Njemačku. Nekada je zanatska djelatnost bila više cijenjena. Dobre zanatlije je i država stimulisala da rade, omogućavala im je da porez i dažbine plaćaju na više rata“, priča Džemal Petonjić, ističući da je u Bijeljini nekada radilo devet kolara i za sve njih je bilo dovoljno posla.
Senad kaže da se od ovog zanata može još uvijek solidno živjeti, jer svaku mušteriju treba cijeniti, a mušterija će o njegovom znanju i kvalitetu upoznati svoje komšije i prijatelje. Tako se na najlakši i najbrži način stiže do novih mušterija i novih poslova. Ipak, kaže, da njegov dvanaestogodišnji sin Sanjin, najvjerovatnije, neće naslijediti njegov zanat.
„Djeca danas vrijeme provode pored računara, uz igrice. Uradiće i sin nešto, ukoliko za to dobije dobar džeparac“, kaže Senad Petonjić, majstor za izradu korisnih predmeta od drveta, koje još uvijek ima svako gradsko i seosko domaćinstvo.