Međutim, ta ideja nikada nije zaživila, dok Centar za socijalni rad za ove kategorije u privatnim domovima plaća smještaj.

Za ove namjene godišnje je predviđeno 380.000 maraka, a trenutno je 11 osoba starije životne dobi zbrinuto u privatne domove.

Korisnici ovih domova navode da su zadovoljni uslugom koju dobijaju i da je bolja nego što bi je imali kod svojih kuća.

– Djeca odu za poslom, unuci u školu i na fakultet. Nikome ne mogu niti želim da smetam. Ovde imam redovnu hranu, pomognu mi da se okupam, doktori brinu o nama. Mnogo mi znači i što uvijek imam s kim popričati i popiti čaj - kaže Gospava Đukić.

U četiri privatna staračka doma u Bijeljini udomljena je i 21 socijalno ugrožena osoba. Centar za socijalni rad plaća smještaj za korisnike novčane pomoći i one čija su primanja manja od 300 KM.

Rukovodilac Odjeljenja za socijalnu zaštitu Centra za socijalni rad, Vesna Stojanović, navodi da prosječna cijena smještaja za starije osobe je oko 700 KM, dok tri korisnika imaju primanja koja pokriju tek trećinu troškova.

- Razliku nadoknađuje Centar, a za ostale plaćamo puni iznos. I ove zime u saradnji sa mjesnim zajednicama starije osobe koje ne mogu da brinu o sebi, a nemaju bliže srodnike, smjestićemo u domove za starija lica. Prošle godine smo imali sedam takvih slučajeva. Iako to opterećuje naš budžet ne možemo takve osobe ostaviti nezbrinute - rekla je Stojanovićeva.

Predsednik Udruženja penzionera Bijeljine, Savo Pantelić, kaže da je  potreban društveni starački dom u ovom gradu.

– Ovo bi bilo rješenje za penzionere čija je penzija nedovoljna za dostojanstven život. Takav dom bi bio jeftiniji od privatnih. Na našoj evidenciji je oko 11.000 članova. Penzije od 29 KM do 50 KM ima 258 korisnika, oko 2.500 ih prima do 200 KM, dok prosječnu penziju ostvaruje polovina ukupnog broja bijeljinskih penzionera. Većina naših članova je u teškom položaju. Bolesni su, sa nedovoljnim primanjima, imamo dosta i onih bez srodnika i bez imovine. Svaka pomoć im je dragocjena - kaže Pantelić.

U nedostatku društvenog doma od velike pomoći bio bi bar dnevni centar u kojem bi stari bili zbrinuti u periodu kada njihovi članovi porodica rade.

Predsednica Društva gerontologa Bijeljina, Zorica Stepanović, kaže da je osnovni problem nedostatak novca zbog čega inicijativa nije zaživjela.

– To ne bi smjelo da bude opravdanje. Svi koračamo ka zlatnoj dobi i moramo biti svjesni da je neophodna veća briga društva o ovoj kategoriji - kaže Stepanovićeva.

S druge strane, program brige o starim licima Gradska uprava nije donijela, iako je rok bio prva polovina 2015. godine. Ni inicijativa Foruma građana Bijeljine za preduzimanje socijalnih mjera radi zbrinjavanja i regulisanja statusa starih lica, takođe, nije naišla na podršku lokalnih vlasti.

Neophodno je što prije izraditi Strategiju brige o starim licima koja bi sadržavala i socijalnu kartu stanovništva, upozoravaju iz nevladinih organizacija koje brinu o starim licima. U gradskoj upravi poručuju da u skladu sa zakonom i mogućnostima brinu o ovoj populaciji.

Za narodnu kuhinju 90.000 KM

Iz gradske uprave poručuju da pomažu Udruženje penzinera kroz razne projekte, te da je Bijeljina jedan od prvih gradova u RS osnovao narodnu kuhinju u kojoj se godišnje pripremi oko 70.000 obroka.

Za te namjene se izdvoji 90.000 KM iz budžeta, a to pravo koristi oko 250 socijalno - ugroženih osoba.

- Strategijom razvoja planirali smo  izgradnju staračkog doma, ali to ne možemo bez podrške i pomoći nadležnih republičkih institucija – poručuju u nadležnom odjeljenju.