Majevička ulica nalazi se u užem centru grada. Jedna je od najprometnijih ulica, ali kako nije dovoljno osvjetljena, prolazak ovom ulicom može da bude veoma neprijatan, pogotovo u zimskim mjesecima kada se rano smrkne.

Bez odgovora kada bi ovaj problem mogao biti riješen, u Gradskoj upravi ističu da je ulična rasveta u ovoj ulici djelimično rekonstruisana nakon završteka izgradnje kanalizacije.

“Ostalo je nekih 200 metara ulice da se postave novi stubovi javne rasvete. Međutim, i taj dio ulice nije u potpunom mraku. Postoje dvije svetiljke, tzv. stare visilice koje osvjetljavaju taj dio. Nije dovoljna svjetlost, ali ipak postoji neka osvjetljenost u tom mračnom dijelu”, kaže za BN televiziju Bogdan Tadić, samostalni stručni saradnik za javnu rasvetu i semafore.

Već duže vrijeme u mraku je i naselje Intergaj gdje javna rasveta ne može da funkcioniše zato što su ulice u privatnom vlasništvu. U igri ko je za šta nadležan, ceh plaćaju građani.

U Gradskoj upravi ističu da se vode pregovori sa vlasnikom da ulice postanu javno dobro i da su blizu dogovora. To nam je u telefonskom razgovoru potvrdio i sam vlasnik. Da li će stanovnicima Intergaja sinuti svjetlo, ostaje da se vidi.

Takođe, ostaje još jedan problem koji se odnosi na dio Ulice Ive Andrića od čuvenog duda do početka naselja Intergaj koji je javno dobro, ali ipak na njemu ne funkcioniše javna rasveta. Riječ je o veoma uskoj, ali ipak prometnoj ulici kojom prolazi veliki broj djece na putu do Osnovne škole “Knez Ivo od Semberije”.

Stanovnici ovog naselja potpisali su peticiju i obratili se zahtjevom Gradskoj upravi da se ovaj problem riješi.

“Kao što vidite u 21. vijeku u prvoj zoni grada imamo zonu sumraka. Ova mala ulica je postala značajna za cijelo Intergaj naselje, jer tom uličicom prije svega djeca idu u školu i veoma je uska, dva auta ne mogu normalno da se mimoiđu”, kaže za BN televiziju Biljana Rankić, koja je inicirala da se problem rasvete riješi.

Dok čekaju zvanično rješenje iz Gradske uprave, saznajemo da je stara rasvjeta neupotrebljiva, da je novu nemoguće postaviti u toj ulici, jer bi se ona još više suzila, te da je jedini način da se ovo pitanje riješi eksproprijacija zemljišta, što je stanovnicima ranije i predlagano.

“Izrazili smo spremnost da otkupimo dio zemljišta, da proširimo ulicu sa obje strane, ali nažalost nismo naišli na razumijevanje stanovnika tog dijela naselja”, kaže za BN televiziju Tomica Stojanović, načelnik Odjeljenje za stambeno-komunalne poslove u Bijeljini.

Tako bi problem mogao biti riješen po ubrzanoj proceduri. Zvanična bi bila dugotrajna, jer se ništa ne bi moglo bez regulacionog plana, utvrđivanja opšteg interesa, pa u slučaju nepostizanja dogovora o eskproprijaciji o vrijednosti isplate tog dijela zemljišta odlučivao bi sud. Sve to produžava rok. A mrak ostaje, sa njim i strah.