U najvećem gradu Srpske, u periodu od 17. februara do 18. aprila 2025. godine, u Specijalističkim pedijatrijskim ambulantama na lokalitetu Poliklinike pregledano je 758 mališana koji su evidentirani kod pedijatara JZU "Dom zdravlja" Banjaluka.

"Tokom pregleda zabilježena su određena patološka stanja. Analiza dobijenih podataka ukazuje na veći broj djece sa oštećenjima vida, problemima sa prekomjernom tjelesnom težinom, kao i značajan broj djece sa govorno-jezičkim teškoćama i usporenim psihičkim razvojem. Učestalost deformiteta koštanog sistema ostaje približno ista kao i prethodnih godina, bez značajnijih odstupanja", ističu za "Nezavisne novine" iz banjalučkog Doma zdravlja.

Kako dodaju, uočene nepravilnosti mogu se, između ostalog, dovesti u vezu sa savremenim načinom života i promjenama u životnim navikama.

"Ipak, zapaža se napredak u domenu socijalizacije djece, komunikacijskim vještinama i opštem ponašanju, što vjerovatno proizlazi iz većeg i kvalitetnijeg angažovanja roditelja, kao i šire društvene zajednice", kažu oni.

Prema njihovim riječima, potrebno je nastaviti s edukacijom roditelja o važnosti njegovanja zdravih stilova života i pravilnog odgoja djece u predškolskom uzrastu.

"Kako bi se zaustavio rastući trend pojave navedenih problema, preporučuje se uvođenje dodatnih preventivnih mjera: obavezan oftalmološki pregled u četvrtoj godini života, otvaranje savjetovališta za zdravo roditeljstvo, uspostavljanje centra za praćenje ranog rasta i razvoja djece, sa mogućnošću rane detekcije i intervencije, povećanje dostupnosti logopeda, psihologa i defektologa", predlažu iz Doma zdravlja Banjaluka.

U bijeljinskom Domu zdravlja za "Nezavisne novine" ističu da svake godine sistematski pregled obavi između 700 i 800 budućih prvačića.

"Uglavnom su prisutni problemi sa govorom, to je najučestalije, kao i sa vidom", ističe Gordana Savin, pomoćnik direktora za medicinska pitanja u Domu zdravlja u Bijeljini.

Kako kaže, veliki problem je što djeca mnogo vremena provode pred ekranima telefona i računara.

Potencijalne probleme koji dovode do ovakvih stanja navodi u razgovoru za "Nezavisne novine" i Mirjana Korlaet, logoped i surdoaudiolog, a prema njenim riječima, ključni razlozi su pretjerana upotreba ekrana, smanjen pokret djeteta i smanjena interakcija sa djecom.

"Roditelji provode sve manje vremena sa svojom djecom. Pored toga što ne stvaraju stimulativnu sredinu za svoju djecu, ne primijete da dijete ima otežanu komunikaciju sa svojom sredinom. To što roditelj nekada može razumjeti svoje dijete i bez upotrebe verbalne komunikacije, ne znači da ga razumije šira socijalna sredina. Ukoliko primijete neki problem, najbolje bi bilo da se posavjetuju sa stručnjakom, ali svakako prije svega bi trebalo stvoriti stimulativnu sredinu za svoje dijete", kaže ona za "Nezavisne novine".