Bijeljina
30.01.2023.
21:08
Bijeljina: Tržnica zatvorenog tipa san prodavaca (FOTO)
Izvor: InfoBijeljina
3
Podijeli
FOTO: InfoBijeljina
Pratite
InfoBijeljina.com
putem
Android i
IOS
aplikacije, te društvenih mreža Facebook, Twitter,
Instagram
i
VIBER
zajednice.
Komentari ( 3 )
„Ujutro ustanemo u 5.00 časova, robu iz garaže natovarimo u automobil, pa kada parkiramo kod Zelene pijace istovaramo je u kolica, a iz kolica na tezgu. Svako jutro tako. I onda ti se dogodi da sve zaledi na minusu jer si na otvorenom, izložen kiši i snijegu“, priča za portal „Info Bijeljina“ Nedeljko Radiš koji prodaje povrće i voće na bijeljinskoj Zelenoj pijaci od 1998. godine.
Nedeljko smatra da bi smještanje pijace u zatvoreni prostor riješilo muka prodavce koji se, kako kaže, svake zime smrzavaju, ali često i gube dio prihoda zbog voća i povrća koje se kvari na niskim temperaturama.
„Tezge imaju bunkere u kojima može da se čuva roba, ali to nam zimi ništa ne znači jer su te ostave od tankog lima, a pijaca je na otvorenom. Jabuke, mandarine, krompir, kupus, sve to na temperaturi od minus dva-tri zamrzne i propadne. Mislim da ljudi koji inače plaćaju zakup tezgi od 270 konvertibilnih maraka do 400 KM zaslužuju bolje uslove“, kaže Radiš.
Mileva Ilić već 20 godina prodaje mliječne proizvode na bijeljinskoj Zelenoj pijaci.
„Mnogo bi mi značilo da se ne smrzavam zimi, da ne stojim u vodi kada lije kiša. Prodajem mlijeko, sir, kajmak, ali ako kupci vide da je nešto zaleđeno, neće da kupe“, ističe Ilićeva za InfoBijeljina.
Izvršni direktor za proizvodno-tehnološke poslove u A.D. „Komunalac“ Bijeljina Stojan Jovović naglašava da ovo preduzeće, u čijem je vlasništvu Zelena pijaca, ima u planu natkrivanje i rekonstrukciju tržnice, ali da iz vlastitih sredstava ne može da obezbijedi finansijski okvir za takav projekat.
„Mi se svakodnevno trudimo da poboljšamo uslove na Zelenoj pijaci i privučemo veći broj kupaca, ali njena rekonstrukcija i natkrivanje zahtijevali bi velika finansijska sredstva. Ovu ideju možemo realizovati samo uz dobar plan sa kojim će se saglasiti Grad Bijeljina u čijem smo vlasništvu 65 odsto, odnosno akcionari u čijim je rukama 35 odsto našeg preduzeća“, pojasnio je Jovović za InfoBijeljina.
On je dodao da se Zelena pijaca suočava sa problemom starosne strukture prodavaca jer mladi ne žele da se bave ovim poslom.
„I to je jedna stvar koju pokušavamo da riješimo jer prazni štandovi znače manje prihode za „Komunalac“ koje možemo da usmjerimo za važne projekte. Ljudi koji rade na pijaci tu su već 20 i više godina, a kada odu u penziju ili se razbole, niko ih ne nasljeđuje. Nekada su se Bijeljinci takmičili ko će iznajmiti tezgu na gradskoj pijaci, a sada je, nažalost, sve više praznih stolova“, rekao je Jovović i istakao da će u narednom periodu biti rekonstruisane postojeće tezge.
Tržnice su oduvijek bile mjesto sastajanja, kupovine, razmjene dobara i informacija. U većim gradovima, njihovoj izgradnji se pristupalo sa posebnom urbanističkom i arhitektonskom pažnjom.
Na primjer, zgrada tržnice u Sarajevu izgrađena je u neorenesansnom stilu 1895. godine, a Banjaluka je 1936. dobila prvi tržnički objekat zatvorenog tipa.
Prva zelena pijaca u Bijeljini organizovana je 1880. godine, na mjestu raskrsnice kod današnje Robne kuće, a na novu lokaciju premještena je 1957. godine.
