Goloigra za portal InfoBijeljina priča da je prve enigmatske korake napravio sedamdesetih godina, kao srednjoškolac u Vogošći.

 

- Išao sam u Saobraćajnu školu u Vogošći i svi su me već tada zvali „križaljka“. Kada mi je bilo dosadno na času, ispod klupe sam popunjavao ukrštenice i do tada sam ih ispunio omanji vagon. Samim tim sam bio i potencijalni sastavljač. Prvi rad sam objavio u školskim novinama, kada sam uradio ukrštenicu sa pojmovima željeznice. Godine 1974. poslao sam rad na konkurs, gdje je trebalo osmisliti ukrštenicu sa malo „težim“ slovima, poput dž, š, f, nj... i nakon toga, sve do danas, moj život je posvećen enigmatici - navodi naš sugrađanin.

 

Tokom srednjoškolskih dana, saznao je da se jedan od njegovih profesora bavi enigmatikom, te su osnovali enigmatsku sekciju. Ukrštenice su slali tadašnjem „Čvoru“ iz Bjelovara, a od ukupno šest članova sekcije Goloigra se pokazao kao najbolji.

 

- Naša sekcija raspiše konkurs krajem drugog razreda i moje ukrštenice budu proglašene za najbolje. Kao nagradu dobijem Enciklopediju Jugoslavije. Kada sam završio srednju školu, već sam radio za gotovo sve enigmatske listove, uključujući beogradsku „Enigmu“ koja postoji od 1951. godine. Međutim, najveći uspjeh postižem 1980. godine kada postajem stalni saradnik „Vjesnikovog kviza“ koji je bio najrigorozniji. Izlazio je srijedom, u tiražu od 200.000 primjeraka, a već u četvrtak na račun je lijegao honorar - prisjeća se Jadran.

 

Na početku Odbrambeno-otadžbinskog rata Jadran je morao da napusti Zenicu u kojoj je živio sa porodicom i u tom gradu je ostavio cijelu arhivu enigmatskih listova u kojima su mu objavljivani radovi. U vrijeme rata sarađivao je sa Mladenom Spasojevićem koji je uređivao enigmatski časopis za „Glas Srpske“, pokretačem enigmatskog lista „Orfej“ Jovicom Petkovićem, Vojinom Krsmanovićem...

 

-  U ratu je bila glad za ukrštenicama. Sjećam se da mi je Petković pričao kako je za dvadesetak dana na kiosku kod bijeljinskog Suda prodao 800 primjeraka enigmatskog lista. Ja sam došao u Bijeljinu, sarađivao sa pokojnim Joletom i Krsmanovićem, i od enigmatike živio otprilike do 2003. godine. Tada je došlo do poplave enigmatskih listova, bilo je teško naplatiti honorare, kompjuteri su ušli i u ovu priču - ističe Goloigra za InfoBijeljina.

 

Enigmatika, prema njegovim riječima, sastoji se od više disciplina - rebusi, anagrami, premetaljke, mrežasti radovi, a on se posebno posvetio pravljenju magičnih kvadrata.

 

- To je malo teži oblik enigmatike, jer kod ukrštenih riječi možeš da stavljaš crno polje, a u kvadratima svaka riječ mora da se uklopi. Izabereš dimenzije, 7x7, 8x8, 9x9 i tako dalje, pa počneš da slažeš... Ja sam napravio kvadrat 9x9, jedinstven za ove i svjetske prostore, u kojem je svaka riječ palindrom - čita se isto s jedne i druge strane. Prikupljao sam riječi godinama za takav poduhvat, a izradio sam i kvadrat 7x7 sa riječima koje čitane sa jedne strane imaju određeno značenje, a sa druge sasvim drugo - kaže Goloigra za naš portal.

 

Od mnogih nagrada koje je dobio za enigmatiku i rekorda koje je postigao, najdraža mu je pobjeda iz 1979. godine, kada su njegove ukrštenice proglašene za najbolje u cijeloj Jugoslaviji.

 

- Mnogo mora da se čita. U jednom trenutku sam imao 70 atlasa iz cijelog svijeta, a neke enciklopedije sam prepisao po četiri-pet puta. Svaku riječ koju upotrijebiš u ukrštenici moraš da opišeš, da navedeš izvor, jer ako to ne učiniš urednik će ti odbaciti rad. Zato kažem da nas više kažnjavaju nego lingviste - priča Jadran, dodajući kroz smijeh da enigmate, za razliku od političara, jedini nude konkretna rješenja!

 

A.Lj.