Bijeljina
10.08.2021.
19:10
Bijeljina: Džepni satovi i dalje aktuelni (FOTO)
Izvor: InfoBijeljina
0
Podijeli
FOTO: InfoBijeljina
Pratite
InfoBijeljina.com
putem
Android i
IOS
aplikacije, te društvenih mreža Facebook, Twitter,
Instagram
i
VIBER
zajednice.
Komentari ( 0 )
- Čini se da nekada moda i slavne ličnosti diktiraju popularnost određenih predmeta. Kada se Dejvid Bekam na svadbi princa Harija pojavio sa zlatnim džepnim satom, osjetio sam šta znači dobar marketing. Odjednom su mi ljudi počeli dolaziti u radnju i pitati me da li mogu da kupe džepni sat? - priča za portal InfoBijeljina sajdžija Boško Stojanović.
Već devet i po godina Fočak Boško Stojanović popravlja satove u zanatskom centru kod bijeljinske Zelene pijace. Na njegovim radnim policama, u posebnom kutku, složeni su džepni satovi. Mnogi bi rekli da je riječ o predmetima koje je vrijeme pregazilo, ali u razgovoru sa Boškom saznajemo da je njihova vrijednost velika, posebno ako su dobro očuvani.
- Prvi proizvođač džepnih satova bio je nirnberški bravar Peter Henlajn (1480 - 1542), ali danas nijedan od njegovih satova nije sačuvan. Ovi satovi su zanimljivi zbog lijepe izrade sa prednje i zadnje strane, a kolekcionari ih prikupljaju najviše zbog njihove komplikovanosti, odnosno savršeno izrađenih mehanizama - navodi Stojanović za InfoBijeljina.
On ističe da su džepne satove, posebno u Engleskoj, nekada nosili samo muškarci, dok su ručni satovi bili ugrađivani u okvir narukvice od zlata, srebra, platna i pripadali su ženama.
- Nekada su ih imali prinčevi, carevi i bili su veoma rijetki. Čuveni džepni satovi bili su holandski, a kasnije su ih pravili i Nijemci, Amerikanci, Švajcarci... U masovniju upotrebu dolaze izgradnjom željeznice u SAD, kada su bili veoma važni za mašinovođe, a kasnije i za putnike. Nakon Prvog svjetskog rata, shvaćeno je da su ručni satovi jednostavniji za upotrebu, pa su preuzeli primat - naglašava sajdžija Stojanović.
Prema njegovim riječima, džepni satovi se sastoje od stotina dijelova, a iako danas postoje kvarcni džepni satovi koji koriste baterije, mehanički su i dalje nezamjenjivi.
- U mehaničke satove neko je uložio ogroman trud i zato ih ljudi i cijene više. Oni koji ih izrađuju, kroz istoriju su se nadmetali kakvu novu komplikaciju mogu da uvedu - datum, kalendar, razlikovanje 28. i 29. februara... Velika je umjetnost izmisliti način da jedan mehanizam može svaku tu ideju da predstavi. Danas mehaničke satove najviše proizvode Švajcarska, Rusija i Japan - dodaje Boško za InfoBijeljina.
Kada je riječ o motivima koji su izrađeni na poleđini i poklopcu džepnog sata, u početku su to bili željeznički i lovački motivi.
- Rusija je pravila satove sa srpom i čekićem, Turska sa mjesecom i zvijezdom, a Rusi su imali i motiv starca sa Kavkaza. Tu su i slike pecaroša, divljači, kočija, ali sve je zaista ukrašavano na perfektan način - smatra Stojanović.
On kaže da je najzahtjevniji i najosjetljiviji dio džepnog sata - balans.
- To je dio koji na sebi ima spiralnu membranu. Feder se navije, a balans se okreće i pravi impulse koji pokreću cijeli mehanizam. Balans je uvijek trebalo napraviti od materijala koji su elastični, izdržljivi, koji mogu podnijeti toplotu i hladnoću, i zato se godinama eksperimentisalo sa raznim legurama - ističe bijeljinski sajdžija.
Danas, kako kaže, ljudi mu često donesu stare džepne satove koje su ili negdje pronašli, ili naslijedili s koljena na koljeno.
- Ostali su im od oca, dede, neko im je ostavio u nasljedstvo, pa dođu kod mene i žele da ga poprave. Ako je riječ o čišćenju i podmazivanju, to je najmanji problem uraditi. Međutim, ako je pokvaren neki dio, teže je doći do zamjenskog. Tu onda dolazi do izražaja domišljatost sajdžije, a za sve što uradim, naravno, dajem i garanciju - zaključuje Stojanović.
A.Lj.