Čudno i potpuno neuobičajeno je zbog čega je Zakon o platama, koji je na sjednici Savjeta ministara BiH usvojen još 19. novembra prošle godine, a kojim se vraća pravo na "bijeli hljeb", na dnevni red parlamenta BiH stigao samo dan nakon što je Vijeće naroda parlamenta BiH odlučio da ukine privilegiju koja izabranim i imenovanim funkcionerima omogućava da poslije isteka mandata platu primaju još godinu dana.

Iz hronologije Zakona o platama vidljiva je opstrukcija s ciljem da se zakon ne nađe na dnevnom redu parlamenta BiH sve dok se ne ukine u Vijeću naroda, a zanimljivo je da je samo u ladicama Generalnog sekretarijata ovaj zakon kupio prašinu gotovo mjesec dana.

I zakonodavno-pravni sektor parlamenta BiH bez ikakve potrebe zakon je vratio Ministarstvu finansija i trezora BiH i zatražio da se pribavi mišljenje Direkcije za evropske integracije.

"Opšte poznata je činjenica da se Zakon o platama ne usklađuje sa pravnom stečevinom EU", ispričao je izvor "Nezavisnih", dodajući da je ipak pribavljeno mišljenje Direkcije u kojem se upravo konstatuje da se zakon ne usklađuje sa pravnom stečevinom.

Nakon ovog mišljenja zakon je ponovo gotovo 13 dana kupio prašinu u ladicama Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH, što je takođe neuobičajeno s obzirom na to da je njihov zadatak samo da proslijede akt.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da je ovo ministarstvo predložilo sistemske izmjene zakona, posebno imajući u vidu da Zakon o sukobu interesa onemogućava rad izabranim zvaničnicima u roku od šest mjeseci po isteku mandata.

"Ovom odredbom Zakona o sukobu interesa uskraćeno je osnovno pravo na rad i mi smo to imali u vidu kad smo predlagali zakonske izmjene", rekao je Bevanda, dodajući da se nisu bavili populističkim mjerama.

Dodatnu zabunu u cijelu priču o ukidanju ili vraćanju "bijelog hljeba" unijelo je i saopštenje iz Savjeta ministara BiH, odnosno predsjedavajućeg Denisa Zvizdića, u kojem se između ostalog navodi da Savjet ministara BiH nikad nije tražio vraćanje "bijelog hljeba", te da će predsjedavajući u potpunosti podržati odluku Vijeća naroda parlamenta BiH, iako je sam Zvizdić glasao za zakon kojim je predviđen "bijeli hljeb", a koji će se uskoro naći na sjednici Savjeta ministara BiH.

I pored očiglednih opstrukcija samih političara da se "bijeli hljeb" ukine, ipak će po svemu sudeći pod pritiskom javnosti popustiti, i amandmanski ukinuti odredbu koja govori o tome da pravo na naknadu funkcioneri imaju šest mjeseci po isteku mandata.

Ivica Ćavar, projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI), kaže da ova organizacija izražava zadovoljstvo što je "bijeli hljeb" konačno ukinut, no istovremeno podsjeća da je Savjet ministara BiH prije donošenja ovog zakona u Vijeću naroda u proceduru pustio vlastiti prijedlog.

"Na taj način su pokušali na mala vrata provući i ovu privilegiju, doduše sada u trajanju od šest umjesto 12 mjeseci. Dakle, šest mjeseci puna plata, s minulim radom za klasični nerad, uprkos činjenici da parlamentarci i ministri za četiri godine mandata zarade od 230.000 do 300.000 KM, a neki su i više mandata u institucijama", ističe Ćavar.

Zaključuje da bi, neovisno od ovog prijedloga SM BiH, logično bilo da sada sve stranke koje su već glasale za ukidanje "bijelog hljeba" amandmanski djeluju na prijedlog SM i da ostanu principijelne.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, takođe očekuje "kod odgovornih parlamentaraca" da neće podržati prijedlog Savjeta ministara.

"Mislim da je ovo nemoralno i da je Savjet ministara trebalo da izmijeni član koji predviđa i ovih šest mjeseci. Vidjećemo šta će biti", ističe Šehić.

Na pitanje šta ako ovaj zakon ipak prođe u parlamentu, odgovara da bi to pokazalo da ova politička garnitura apsolutno nema socijalnu osjetljivost. "Bijeli hljeb se kao privilegija mora ukinuti po vertikali jer se ovdje zanemaruju entitetske i kantonalne institucije.Ovo je do sada tek 10 posto bijelog hljeba", upozorava on.

Razvojem događaja razočaran je i profesor Esad Bajtal, sociolog, filozof i politički analitičar. On ističe da je, sam po sebi, ovo krajnje nemoralan zakon, zaključujući da je nemoralan zakon "sam po sebi i protivzakonit".

"Ne može se zakonom opravdati besmislena privilegija. Oni nas svjesno prave budalama! Postavlja se pitanje ko su ti ljudi, interesuju li ih druga djeca koja nemaju nikakvog hljeba, dok oni uzimaju bijeli?", zaključuje Bajtal.