Zanimljivo je da je prošle godine porastao broj izdatih kartica, ali su, sa druge strane, broj i vrijednost transakcija obavljenih karticama u padu. Stručnjaci smatraju da je posljedica za takav trend to što domaći potrošači i dalje imaju nedovoljno razvijenu naviku korištenja kartica.

To potvrđuje i naša mala anketa. Milana iz Banjaluke, koju smo zatekli kako podiže novac sa bankomata jedne banke, kaže da joj kartica više služi za bankomat, nego za plaćanje robe ili usluga.

Sa druge strane, njena sugrađanka Vesna kaže da, iako svoju karticu pretežno koristi za podizanje plate, ipak gdje god može da plati karticom, koristi tu pogodnost.

Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, rekao je da uzroke negativnih trendova u vezi s kartičnim poslovanjem treba tražiti u događajima koji su imali direktan uticaj na poslovanje bankarskog sektora, kao i ukupne ekonomije.

„Ti uzroci su: socijalni nemiri, elementarne nepogode, opšti izbori i likvidacija Bobar banke. Naravno, tu su i uzroci u indikatorima potrošnje i kupovne moći građana“, kazao je Mišić.

Kako navodi, u ukupnoj vrijednosti transakcija evidentno je veće učešće podizanja gotovine na bankomatima.

„Potrebe građana za posjedovanjem i podizanjem gotovine mogu se dovesti u vezu sa događajima u BiH, koji se dovode u vezu sa socijalnom, ekonomskom i političkom stabilnošću u BiH“, istakao je on i dodao da je i povećanje broja bankomata od pet odsto stimulativno djelovalo na podizanje gotovine.

Što se tiče plaćanja robe i usluga putem kartica, Mišić kaže da, u poređenju sa zemljama evrozone i zemljama u okruženju, BiH značajno zaostaje u ovom načinu plaćanja.

„Banke imaju dobru infrastrukturu koja omogućava kreiranje i nuđenje adekvatnih usluga i proizvoda građanima i pravnim licima. Iako su evidentni pomaci već nekoliko godina, to nije zadovoljavajuće“, kazao je on i dodao da je za značajniji pomak neophodno definisati pojedinačne i društvene interese i ciljeve.

Prema podacima Centralne banke (CB) BiH o kartičnom poslovanju prošle godine, ovu uslugu u BiH pružalo je 26 banaka, od mogućih 27 koje posluju.

„Ukupan broj aktivnih kartica kod građana BiH na kraju decembra 2014. godine iznosio je 1.932.354, što predstavlja povećanje od 43.213 kartica u odnosu na 2013. godinu“, rekli su u CB BiH i dodali da je ovo povećanje značajno, ali da ipak ima trend pada.

Kako navode, ukupna vrijednost transakcija realizovanih upotrebom kartica u zemlji i inostranstvu u prošloj godini iznosila je 7,175 milijardi maraka, što je za 7,5 miliona maraka manje u odnosu na godinu ranije.

„Od ukupne vrijednosti transakcija, putem ATM aparata (bankomata) u zemlji i inostranstvu podignuto je gotovine u iznosu od 5,35 milijardi maraka, a na POS aparatima su realizovane oko 1,83 milijarde maraka“, istakli su u CB BiH.

Inače, prosječna vrijednost jedne transakcije prošle godine iznosila je 121,72 KM, što je za 7,68 KM više u odnosu na 2013. godinu.

Samo u inostranstvu, građani BiH su preko bankomata i POS uređaja, karticama izdatim u BiH, realizovali oko 375 miliona maraka, što je za oko 69 miliona maraka manje nego u 2013. godini.

Sa druge strane, strani građani su karticama banaka iz inostranstva na bankomatima i POS uređajima domaćih banaka realizovali 1,145 milijardi maraka.

„Prisutno je stalno povećanje broja ATM i POS uređaja, dok je u protekloj godini bilo instaliranih ukupno 1.426 ATM uređaja i 22.994 POS uređaja, od toga 21.792 u trgovinama i 1.202 na šalterima banaka“, kazali su u CB BiH.

Povećanje klijenata u internet bankarstvu

Prema podacima Centralne banke BiH, prošle godine je 25 banaka nudilo privrednim subjektima i građanima usluge internet bankarstva ili neku vrstu elektronskog bankarstva.

Ovom vrstom usluga obuhvaćena su ukupno 213.562 subjekta, i to 37.974 pravnih subjekata i 175.588 fizičkih lica. Izražen je trend povećanja broja klijenata koji koriste ove usluge.