Kako je saopšteno, predviđa se da će budžetski deficiti u prosjeku biti ispod jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje u periodu 2025-2028. godine, što će rezultirati stabilizacijom neto duga izvršne vlasti na 21 odsto BDP-a do 2028.

"Nešto manje od 60 odsto konsolidovanog bruto duga izvršne vlasti otpada na službene bilateralne i multilateralne kreditore sa dugim rokovima dospijeća i povoljnim kamatnim stopama. Troškovi servisiranja duga u BiH ostaće ograničeni do 2028. godine, u prosjeku 2,6 odsto prihoda, što je nisko u globalnom poređenju", stoji u procjeni ove međunarodne rejting agencije.

Analitičari navode da je ekonomski rast usporen usljed slabe potražnje glavnih trgovinskih partnera BiH u EU, te se očekuje skroman realni rast od 2,5 odsto ove godine, prije blagog oporavka od sljedeće godine.

"Deficiti tekućeg računa, kako se očekuje, ostaće niski u naredne četiri godine, u prosjeku nešto iznad tri odsto BDP-a", piše u saopštenju.

Prema ocjeni analitičara, BiH će zadržati aranžman valutnog odbora koji predstavlja i važno političko sidro za lokalnu ekonomiju.

Dalje piše da bi "S&P" mogao sniziti kreditni rejting ukoliko dođe do eskalacije političkih i institucionalnih rizika koji bi mogli ugroziti osnovno funkcionisanje zemlje ili oslabiti sposobnost njene izvršne vlasti da servisira svoje dugove.

"Do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko donošenje politika zasnovano na konsenzusu ubrza strukturne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje EU", zaključuje se u saopštenju ove međunarodne rejting agencije.

Kada su u pitanju zemlje regiona, Sjeverna Makedonija je od agencije "S&P" potvrdila rejting i ove zemlje, i to BB sa stabilnim izgledima.

Agencija "Standard & Poor's" je potvrdila stabilne izglede Crne Gore, uz zadržavanje ocjene B+.

Ministarstvo finansija Hrvatske je objavilo ranije da je od ove međunarodne rejting agencije ocijenjeno sa A+ sa stabilnim izgledima.

Albaniji je podignut kreditni rejting sa BB+ na BB.

Ekonomista Admir Čavalić kaže za "Nezavisne novine" da kreditni rejting pokazuje investitorima ili kreditorima da li vrijedi dati kredite i pod kojim uslovima, odnosno da li neka zemlja može relativno brzo i jeftino dobiti pristup globalnim finansijama, ili skupo, pod lošim uslovima i u dužem periodu.

"Uvijek je dobro unaprijediti vlastiti kreditni rejting, bez obzira na to da li je riječ o državi ili regionu. Uobičajeno je da se plati taj kreditni rejting, kako bi se signaliziralo investitorima ili kreditorima iz inostranstva da je zemlja u stanju da vraća svoje obaveze. Da li je ovaj rejting dobar ili loš? Zavisi sa čim se komparira. Ako se komparira sa nekim zemljama svijeta, onda je vjerovatno dobar, ali ako se komparira sa Evropom, pa čak i zemljama regiona, ne možemo biti zadovoljni. Šta utiče na pad rejtinga? To su neki ekonomski, finansijski, politički, društveni ili bilo kakvi drugi rizici koji se pojavljuju u toku godine, što se ispravno evidentira od tih kreditnih agencija", istakao je Čavalić.

Na pitanje da li je ovaj kreditni rejting BiH zanimljiv investitorima iz inostranstva, Čavalić odgovara da, ako pratimo naše kreditne sposobnosti, onda jeste.

"Međutim, daleko smo od nekog boljeg rejtinga", zaključio je Čavalić.