Jadransko-jonska makroregija obuhvata četiri zemlje članice – Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija – i četiri nečlanice – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija – u kojoj živi oko 70 miliona ljudi.

Planira se i uključivanje Makedonije i Kosova koje su danas potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

Kako su rekli iz Ministarstva spoljnih poslova BiH, fokus je na privrednoj saradnji zemalja uključenih u ovu strategiju, a sredstva se mogu iskoristiti prije svega za ulaganja u infrastrukturu, zatim prometno povezivanje, razvoj turizma, zaštitu prirode kao i poboljšanje administrativnih kapaciteta.

Planira se hitna izgradnja, odnosno dovršetak jadransko-jonskog autoputa koja bi trebala prolaziti i kroz Hercegovinu i na koju bi se spojila i južna dionica autoputa na Koridoru 5c čime bi se regija zapadnog Balkana bolje povezala sa glavnim evropskim prometnim pravcima. Na inicijativu Evropske komisije, Hrvatske i Poljske, ali i na insistiranje SAD-a, u strategiju je uključena i izgradnja terminala ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krku kao i plinovoda iz kojeg bi se opskrbljivala cijela regija, ali i srednja Evropa, te bi se ostvarila diversifikacija i smanjila ovisnost o ruskom plinu.

BiH bi se, ukoliko se postigne unutrašnji dogovor, tako na sjeveru i jugu spojila sa plinovodima u Hrvatskoj. Planiraju se i projekti na području kulture, obrazovanja, nauke i saradnje univerziteta. Sveukupno, cilj je brza integracija zapadnog Balkana u EU.

Razvoj svih elemenata akcijskog plana koordinisali su parovi država, koji su se sastojali od države članice i države izvan EU pa su tako Grčka i Crna Gora zadužene za “plavi razvoj” – ribarstvo, Italija i Srbija za “povezivanje regije” – saobraćajne i energetske mreže, Slovenija i BiH za “kvalitetu okoline”, a Hrvatska i Albanija za “održivi turizam”.