Rojters piše da je BiH sastavljena od dva regiona visoke autonomije, koje čine srpska republika i bošnjačko-hrvatska federacija, koje povezuje slabašni centralni kabinet. Agencija je podsjetila na Crnatkovo obraćanje u Londonu i vijest da BiH neće moći predati aplikaciju za članstvo u EU u januaru, kako je prethodno bilo najavljivano. Rojters ističe da BiH može računati na milijardu evra, kojima će EU podržati reforme u BiH u naredne tri godine, te da se obavezala obezbijediti dodatnih 500 miliona evra za infrastrukturu.

Agencija ističe da je Crnadak tokom posjete Londonu sagovornike upozorio na opasnost širenja nacionalizma i ksenofobije u Evropi.

"Nacionalizam se hrani velikim prilivom imigranata iz Sirije i drugih zemalja u nevolji. Sve to može izazvati razočaranje u briselsku birokratiju", ističe Rojters.

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, smatra da je čak i 2025. godina iz sadašnje perspektive optimistična, uzimajući u obziru, kako kaže, činjenicu da u BiH reforme ne samo da idu sporo, nego u mnogim oblastima i unazad.

"Ni Srbija vjerovatno neće ući u EU prije 2020. godine, a mnogo je dalje već otišla od nas. E sad, da li će postojati neki politički razlozi u Evropi koji bi mogli promijeniti tu odluku, to nije nemoguće, ali zasad se ne vidi tako nešto", rekao je Šolaja.

On se slaže da problemi unutar EU sada djeluju demotivišuće na nas, ali upozorava na činjenicu da je Evropa uvijek bila Evropa nacija i da je teško bilo očekivati da se desi što se desilo u Americi, odnosno da dođe do federalizacije.

"Ovo nije prva kriza u EU, bilo ih je i ranije i mislim da će biti načina da se to riješi ukoliko bude volje, a interesa svakako ima, zato što je previše uloženo u evropski projekat da bi se on napustio tek tako, tako da vjerujem da će se riješiti i sadašnja kriza s migrantima", istakao je Šolaja.

Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, ne slaže se s konstatacijom Rojtersa da su etnički odnosi problem i da oni koče BiH na putu ka EU. Ističe da su odnosi među običnim ljudima mnogo bolji nego što to pokazuju politički odnosi. Slaže se, međutim, da ekonomski problemi i nedostatak pravne države predstavljaju ozbiljnu prepreku.

"Poseban problem predstavlja činjenica da je BiH ogrezla u nepotizmu, korupciji i organizovanom kriminalu, što sigurno tjera investitore i to sigurno usporava razvoj. Moramo stvoriti pravnu državu, u kojoj će se prvo građani osjećati sigurno, a onda i investitori. Bez toga nema ekonomskog razvoja ni puta ka EU", istakao je on.

Što se tiče problema u EU po pitanju imigranata, Šehić je rekao da Evropa može mnogo naučiti iz primjera BiH, u kojoj su, kako tvrdi, građani vijekovima gradili interetničke odnose.

"Ti odnosi jesu donekle narušeni tokom rata, ali činjenica je da ste i tokom rata imali mnogo pozitivnih primjera ljudi koji su se opirali destruktivnim elementima i pokazali svoju ljudskost", rekao je Šehić.

BiH obavijestila Brisel: Želimo u EU

Vlasti BiH zvanično su obavijestile Brisel o namjeri da se pridruže Evropskoj uniji.

Kako je kazao Bert Koenders, ministar spoljnih poslova Holandije, koja predsjedava Evropskom unijom, bh. vlasti kontaktirale su predsjedavajuću državu i izrazile svoju namjeru da se pridruže EU.

Crnadak: Učvršćena podrška

Posjeta Velikoj Britaniji je bila veoma važna jer smo učvrstili britansku podršku BiH na njenom evropskom putu, izjavio je juče Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova BiH.

On je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da je u Londonu još jednom afirmisao poznati stav da reforme i evropski put BiH ne mogu uspjeti ako svako ne bude radio svoj posao.

"Uloga entiteta mora biti precizno definisana i ne smije da bude zanemarena. Ne dolazi u obzir nikakvo slabljenje entiteta, a svi koji o tome govore imaju cilj da naprave jednu vrstu nemira i problema", rekao je Crnadak.