BiH traži još vremena: Mine neće biti eliminisane do marta 2027.
Iako je tri decenije nakon rata očišćeno više od 80 odsto kontaminirane površine, BiH neće uspjeti da ispuni obećanje o zemlji bez mina do marta 2027. godine. Zbog toga je upućen zvaničan zahtjev Jedinici za implementaciju Konvencije u Ženevi za novo produženje roka, potvrđeno je na skupu u Sarajevu.
Šumski teren najveća kočnica
Direktor Centra za uklanjanje mina (BHMAK) Enis Horozović pojasnio je da se pod sumnjom na mine i dalje nalazi čak 774 kvadratna kilometra teritorije. Najveći problem predstavlja preostali teren koji je uglavnom šumski i izuzetno teško pristupačan za deminere i mehanizaciju, prenijela je Srna.
- Apelujem na građane da poštuju znakove upozorenja. Gubitak ljudskog života ne može biti nadoknađen. U poslijeratnom periodu stradalo je 625 lica, a posljednja tragedija u Doboju iz avgusta prošle godine, kada je stradao devetnaestogodišnjak, opomena je za sve – istakao je Horozović.
Stari zakon koči tempo
Na putu ka konačnom cilju stoje i administrativne prepreke. Predsjednik Komisije za deminiranje BiH Ognjen Zekić najavio je novi zakon koji bi trebalo da ubrza procese, podsjetivši da je trenutni okvir star više od dvije decenije.
– Važeći zakon usvojen je još 2002. godine i neophodna je modernizacija propisa kako bismo efikasnije završili ovaj posao – naveo je Zekić.
Milioni evra podrške iz Brisela
Evropska unija ostaje najveći partner u ovom procesu. Zamjenik šefa Delegacije EU Adebajo Babadžide podsjetio je da je Unija do sada uložila 50 miliona evra, uz dodatnih 10 miliona koji su već obezbijeđeni. Mine i dalje onemogućavaju bezbjedno korištenje zemljišta, što direktno šteti ekonomiji i razvoju zajednica.
BiH je prema procedurama Konvencije iz Otave dužna da do 31. marta podnese kompletan zahtjev za produženje roka, o kojem će do kraja godine odlučivati komisija predvođena Alžirom.