Kako je za "Nezavisne novine" potvrđeno iz UIO BiH, godinu ranije smo uvezli znatno manje vode, odnosno u vrijednosti od 146.096.883 marke, a 2019. godine 171.176.101 KM.

 

Stručnjaci ističu da je jedan od razloga ovih brojki i opšti trend rasta cijena, pa je, kako kažu, očekivano vrijednost iste količine veća, ali je, naglašavaju, svejedno ovaj podatak poražavajući jer turizam se još nije vratio na pretpandemijski nivo i to znači da su kupci ove uvezene vode dominantno naši građani. 

 

"Ni ljetna sezona nije bila tako vanredno duga i sušna da objasni znatno povećanje ukupne potrošnje vode. Jednostavno se nastavlja potpuno besmislen odliv novca iz BiH za uvozne proizvode za koje imamo domaću alternativu višeg ili barem jednakog kvaliteta, a voda je vjerovatno najekstremniji primjer", rekao je za "Nezavisne novine" ekonomski analitičar Igor Gavran.

 

Prema njegovim riječima, iako konstantna marketinška kampanja, promocija i kanali prodaje olakšavaju plasman uvozne vode, ipak je relativno jednostavno smanjiti ovaj uvoz ako naši građani shvate da kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a ne gube ništa na kvalitetu. 

 

"Naravno, podrška domaćoj proizvodnji, poboljšanje uslova poslovanja i sve ostale mjere podrške, koje vlasti ne pružaju, bi mogle pomoći, ali na kraju potrošač sam odlučuje koji će proizvod kupiti i nikakve mjere nisu dovoljne ako će on opet izabrati stranu vodu umjesto domaće", pojasnio je Gavran.

 

I Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, smatra da je poražavajuće to što uvozimo tolike količine vode.

 

"Količinama i cijenom vode možemo da zauzmemo značajno mjesto i na stranim tržištima, a i pored toga, svijest potrošača nije dovoljno izražena kada je u pitanju značaj kupovine domaćih proizvoda. Voda je naše prirodno bogatstvo te apsolutno imamo potencijal i za strano tržište", rekao je Blagojević za "Nezavisne novine".

 

Kako je naglasio, intenzivnijom kupovinom domaćih proizvoda mogli bismo da prevaziđemo probleme s kojima se suočavamo.

 

"Kada jačamo domaću privredu, onda vlastitim kapacitetima možemo da odgovorimo na poremećaje na tržištu koji se odražavaju na nas. Dakle, kad imamo snažniju privredu, takvi poremećaji bi se manje odrazili na nas. A domaću privredu možemo razvijati i kupovinom domaćih proizvoda", naglasio je Blagojević.

 

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše vode smo prošle godine uvezli iz zemalja u regionu: Srbije, Hrvatske i Slovenije.

 

Kako je potvrđeno za "Nezavisne novine", na spisku su i brojne druge zemlje, kao što su, između ostalih, Italija, Francuska, Njemačka, Turska, Norveška te Velika Britanija.

 

Vodu smo, prema zvaničnim podacima, uvozili i iz Bugarske, Španije, Belgije, Litvanije, Saudijske Arabije, Mađarske, Austrije, Rumunije, Poljske, Nizozemske pa čak i Tajvana  i Vijetnama itd.

 

Godina     Vrijednost

 

2021.      184.946.359 KM

 

2020.      146.096.883 KM

 

2019.      171.176.101 KM

 

2018.      154.382.889 KM

 

2017.      143.845.112 KM