Suština inicijative je u tome da Savjet ministara BiH izradi zakon prema kojem bi velike svjetske digitalne kompanje plaćale porez na oglašavanje, ali i na posredovanje i prodaju podataka pojedinim korisnicima. Prema planu, taj porez se ne bi odnosio na prihode malih razvojnih digitalnih firmi i krajnjih korisnika, već isključivo na gigante. Pojedine države koje su krenule u tom pravcu definisale su da se ta vrsta poreza odnosi samo na firme sa godišnjim prihodom većim od 750 miliona evra na globalnom nivou i godišnjim prihodom u zemlji od preko 280.000 KM. Dakle, ideja inicijative je da se na sve usluge kao što su oglašavanje kompanija i pojedinaca, prodaja filmova, muzike i ostale robe putem određenih platformi porez plati u BiH.

 

"Velike svjetske digitalne kompanije u zadnjih nekoliko godina značajno su povećale oglašavanje, posredovanje i prodaju podataka o korisničkim interfejsima u BiH. Međutim, prema svim dostupnim informacijama, za te usluge koje obavljaju ne plaćaju porez u BiH", navedeno je u tekstu inicijative, u kojoj se dodaje i to da su trenutni zakonski okviri i načela oporezivanja zastarjeli i temelje se na poslovnim modelima iz 20. vijeka.

 

Kada je riječ o načelima, jedno od njih je i da BiH može da ubire porez samo ukoliko je kompanija fizički prisutna u BiH ili neka njena podružnica, što sada nije slučaj s obzirom na to da gotovo svi tehnološki giganti u BiH posluju iz drugih zemalja. Jedina kompanija koja je svoje poslovanje prijavila u BiH je "Apple", koja se kao PDV obveznik registrovala 5. februara ove godine i već 10. marta prvi put je podnijela PDV prijavu putem firme "Dilojt BiH", koja je njihov poreski punomoćnik.

 

"Radi se o globalnom problemu, koji bi mogao biti riješen na način da velike globalne kompanije koje prodaju svoje usluge elektronskim putem širom svijeta u svakoj zemlji plaćaju obavezu PDV-a za one usluge koje su prodali krajnjim korisnicima u tim zemljama", rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

 

Inače, sama BiH nije izuzetak. S problemom oporezivanja velikih tehnoloških kompanija suočavaju se gotovo sve zemlje u svijetu, a tek nedavno se otvoreno počelo pričati o tome, posebno u Evropskoj uniji, koja je već izradila određene direktive, ali nije uspjela riješiti ovaj problem. Do sada su zakone u vezi s oporezivanjem velikih digitalnih kompanija uradile Italija, Austrija, Velika Britanija, Poljska i Mađarska, dok su u Hrvatskoj i Sloveniji počele pripreme za izradu takvih zakona.

 

"Prema trenutno važećem Zakonu o PDV-u u BiH, kada je riječ o uslugama koje građani BiH kupuju online, obaveza PDV-a mora se platiti prema mjestu primaoca tako kupljene usluge kao što su plaćanje usluge gledanja filmova, plaćanje i kupovanje muzike, itd. To konkretno znači da bi lice koje prodaje takvu uslugu građanima BiH trebalo da bude registrovano kao PDV obveznik u našoj zemlji, ili ukoliko nema mogućnost da ima svoju poslovnicu u BiH onda treba da bude registrovan putem poreskog punomoćnika u BiH. U tom slučaju poreski punomoćnik prijavljuje obaveze za uplatu PDV-a i istu plaća u ime tih kompanija", zaključio je Kovačević.