Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao je juče da su ministarstvo na čijem je čelu i Kancelarija za veterinarstvo BiH u protekla dva mjeseca intenzivno radili na otklanjanju prepreka i stvaranju uslova za nesmetan uvoz smrznutog crvenog mesa sa područja Argentine, Brazila i Paragvaja.

On je istakao da je to urađeno na zahtjev mesoprerađivača iz FBiH s ciljem otvaranja alternativnog tržišta za nabavku mesa za preradu.

- Predstavnici mesoperađivačke industrije iz FBiH zatražili su pomoć jer su suočeni sa nedostatkom sirovina na tržištu EU što je uzrokovano globalnim poremećajima, smanjenjem stočnog fonda i gašenjem farmi u EU, nedostatka energenata i slično, što je nepovoljno uticalo na mesoprerađivače iz Federacije - istakao je Košarac.

Dodao je da su prošle sedmice okončane sve potrebne procedure za nesmetan uvoz, te da su određeni poslovi već ugovoreni i realizovani na korist mesoprerađivača iz FBiH.

On je istakao da Kancelarija za veterinarstvo BiH i druge nadležne službe sprovode stroge veterinarsko-sanitarne kontrole prilikom uvoza smrznutog crvenog mesa za preradu, u smislu kontrole starosti gdje ova vrsta sirovine ne smije biti starija od šest mjeseci, te kvaliteta, bezbjednosti i mikrobiološke ispravnosti.

Za predsjednika Udruženja uzgajivača svinja u RS Mišu Maljčića ovakav potez nadležnih institucija je neshvatljiv.

- Mesoprerađivači su postali toliko oholi i nehumani da je to neshvatljivo. Mi uveliko tražimo da se zakoni i pravilnici u vezi zamrznutog mesa usklade sa propisima EU, da se za svježe meso pod hitno odredi do kada može biti upotrebljivo, jer kod nas svježe meso nema ograničenja, a oni donose odluke o uvozu mesa iz Brazila i Argentine o kojem ništa ne znamo - rekao je Maljčić.

Ovakvi potezi, navodi on, osim što štete domaćoj ekonomiji i proizvođačima, ugrožavaju i zdravlje stanovništva.

- Ako je smrznuto meso uredno, mora biti skuplje od svježeg jer zamrzavanje i čuvanje u hladnjačama stvaraju veći trošak. Čim je jeftinije od svježeg to je sumnjivo, zna se da je to nekakva zloupotreba. Plus zaleđeno meso nakon nekoliko mjeseci mijenja boju i miris nakon čega mu mnogi vraćaju crvenu boju, a to se radi fosfatnim solima koje su otrovne. Međutim, to kod nas niko ne kontroliše - kazuje Maljčić i ističe da ispitivanje starosti mesa košta hiljade evra.

I izvršnu direktoricu prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača "Don" Murisu Marić brine upravo starost mesa, plaši se da će kontrola izostati. 

- U takvim slučajevima ne zna se tačno porijeklo, čime je hranjena stoka, u kakvim uslovima, plašim se da će to izazvati kontraverze i ići na štetu kupca. Ne možemo znati šta jedemo u salamama, paštetama, viršlama, pitam se šta ćemo davati djeci. Nesporno je da može doći i do odmrzavanja tog mesa pa da se prodaje kao svježe. Ko će uopšte utvrđivati koliko je to meso staro, imamo li mi u BiH uopšte laboratorije koje to rade - upitala je Marićeva.

​APSURD 

Mišo Maljčić ističe da uzgajivači svinja iz Srpske proizvode svega 25 odsto svinjskog mesa u odnosu na potrebe stanovništva, te da se uprkos tako niskom procentu suočavaju sa viškovima.

- Domaća proizvodnja ima četvrtinu učešća, a već čitav februar se suočavamo sa viškom svinja na tržištu, naši tovljači nemaju kome da prodaju tovljenike čija je cijena pala na 2,90 KM po kilogramu žive vage.  To je apsurd nad apsurdima, a niko od institucija da reaguje i zaštiti domaću proizvodnju. Pored ovakvog Savjeta ministara BiH, nama ne treba neprijatelj - rekao je Maljčić.