Ako se uzmu u obzir zemlje regiona, u prosjeku potrebno je oko dvije godine da država od predaje zahtjeva za članstvo u EU dođe do kandidatskog statusa. Hrvatskoj je, recimo, trebalo 16 mjeseci, Crnoj Gori dvije godine, dok je Srbija taj put prešla za dvije godine i dva mjeseca, a Sjeverna Makedonija za godinu i devet mjeseci. U regionu na kandidatski status najviše je čekala Albanija i to pet godina i dva mjeseca i gotovo je sigurno da će je Bosna i Hercegovina prestići. Za razliku od zemalja iz regiona, Bosni i Hercegovini trebalo je najduže i da odgovori na upitnik Evropske komisije, koji je BiH uručen u decembru 2016. godine, a odgovori na njega, i to ne potpuni, u Brisel su došli tek u martu 2019. godine.

 

U međuvremenu, gotovo svi političari svake godine govorili su da BiH samo što nije dobila kandidatski status, od kojeg do danas nema ništa, a kako stvari sada stoje, teško će biti i u ovoj godini.

 

"Nažalost, danas smo mnogo dalji od EU nego što smo bili te 2016. godine, jer je tada bio dobar ambijent, koji je potrajao godinu dana, a nakon toga se atmosfera promijenila. Danas vidimo da vlast koju čine SNSD sa svojim partnerima u Sarajevu apsolutno nije u stanju niti jednu značajniju preporuku Evropske unije da sprovede, posebno nisu u stanju da nešto pomjere na polju vladavine prava i borbe protiv korupcije i kriminala. Sigurno da se ne može očekivati kandidatski status u ovoj godini, a kamoli neki značajniji napredak", rekao je Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova BiH i aktuelni predsjednik Odbora za evropske integracije Narodne skupštine Republike Srpske.

 

Trenutno, kada je riječ o putu BiH ka EU, u Bosni i Hercegovini najviše se govori o 14 preporuka ili zahtjeva EU, od čijeg ispunjenja i zavisi eventualno dobijanje kandidatskog statusa. Preporuke, između ostalog, odnose se i na potrebu izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, što u sadašnjim političkim okolnostima nije moguće, a s obzirom na to da su iz EU nekoliko puta istakli da o zahtjevima koji su postavljeni pred BiH neće biti pregovaranja, lako je zaključiti da će BiH na kandidatski status čekati još dugo.

 

U HDZ-u na petogodišnjicu predaje zahtjeva za članstvo u EU kažu da je to bio istorijski dan za BiH te da su svjesni izazova koji predstoje u evropskim integracijama, istovremeno apelujući na sve zvaničnike da počnu sarađivati kako bismo što skorije dobili status kandidata.

 

"Na tom putu apelujemo na poštovanje apsolutne jednakopravnosti konstitutivnih naroda kao i na zajednički rad koji će donijeti potrebnu angažovanost i napredak. U prvom redu, a poštujući evropsko načelo ujedinjenosti u različitosti pozivamo na neodgodivu implementaciju Političkog sporazuma iz Mostara o izmjenama i dopunama Izbornog zakona kako bi se osigurala potpuna jednakopravnost konstitutivnih naroda u BiH i ostvario kandidatski status tokom 2021. godine", saopštili su u ponedjeljak iz HDZ-a.

 

Osim zahtjeva za izmjenu Ustava BiH, Izbornog zakona BiH, među 14 preporuka pred BiH su postavljeni i reforma javne uprave kao i depolitizacija i restrukturiranje javnih preduzeća i osiguranje transparentnosti privatizacionih politika.