Ovakva informacija i ne čudi previše ako se sjetimo prošlogodišnjih poplava. Ali, ono što je zabrinjavajuće je da se preko 3.000 najzvučnijih imena iz svijeta nauke koja su prethodnih dana učestvovala na samitu složilo da se, kada su u pitanju vremenske promjene izazvane ljudskim djelovanjem, sve odvija po najgorem mogućem scenariju za čovječanstvo.

O ovom i više nego važnom pitanju razgovarali smo sa Goranom Trbićem, dekanom Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, koji je u ime BiH učestvovao na pariskom samitu.

"Znamo kakve su nas poplave zadesile prošle godine i zbog toga se nalazimo na trećem mjestu. Ali, ono što je posebno problematično je što nas u budućnosti očekuju užasni vremenski ekstremi", počinje priču Trbić.

Kako kaže, ne treba da strahujemo od katastrofa prošlogodišnjih razmjera, ali treba da očekujemo da će svaka peta ili šesta godina biti ekstremna.

"Nas u suštini čekaju sušne godine, ali svaka peta ili šesta će biti ekstremna kada su u pitanju padavine, tako da nas očekuju poplave. Upravo te ekstremne promjene su ono što je, po meni, najveći problem", kaže on.

Trbić podvlači kako se energetski bilans u atmosferi toliko promijenio da će se u BiH događati vremenske neprilike koje nikada nisu bile karakteristične za ove prostore.

"Zbog ogromne količine ugljen-dioksida (CO2), atmosfera se konstantno mijenja. U ovom trenutku se toliko promijenila da možemo očekivati pojave tornada i pijavica. Na našu sreću, ovo su brdoviti krajevi pa će takve pojave ostati u nekoj minimalnoj veličini", kazao je Trbić i istakao kako nije pesimista, ali da je i više nego neophodno upozoriti da se promjene odvijaju na najgori mogući način po planetu.

U Parizu se upravo raspravljalo o tome na koje sve načine se ekološko-klimatska katastrofa može spriječiti.

"Svi učesnici su se usaglasili da se napravi dokument koji će biti pravno obavezujući za sve zemlje svijeta, a to kolika će biti kota smanjenja emisije gasova još nije definisano. Evropska unija za svoje članice predlaže smanjenje od 40 odsto emisije CO2. Na drugoj strani, uspjeh zavisi od najvećih zagađivača, Amerike, Kine i Rusije, i toga na koliko će smanjenje oni pristati", priča Trbić.

On šansu da BiH poboljša svoju situaciju vidi u takozvanom Zelenom fondu, u kojem će biti 250 miliona dolara namijenjenih za obnovljive izvore energije, adaptaciju klimatskim promjenama i rad na energetskoj efikasnosti, kako pojedinaca, tako i institucija.

"Očekujemo da ćemo povući značajna sredstva kojima bismo mogli mnogo toga da učinimo, da završimo projekte energetske efikasnosti koje je Vlada RS počela, kao i da pokrenemo neke nove", rekao je Trbić.

Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Komiteta za klimatske promjene BiH, ističe kako klimatske promjene treba gledati u širem kontekstu. Kaže kako se zbog nedostatka resursa, koji izazivaju, vode ratovi, te da će se u budućnosti čitavi narodi morati preseljavati sa svojih staništa.

"Klimatske promjene su nakon terorizma glavni problem u svijetu. Klima nas teroriše, ali smo sami krivi za to, tako da sami moramo riješiti problem. Alternativni izvori energije su jedino rješenje", kaže Kuštrinović.