Izjavila je ovo za "Nezavisne" Snježana Rajilić, načelnica opštine Novi Grad, koju rijeka Una dijeli od Dvora.

"U ovoj priči sada smo dobili i podršku zvaničnika opštine Dvor, pored već poznatog stava građana Dvora, koji su protiv skladištenja otpada u njihovoj opštini. Takođe, opština Novi Grad i resorno entitetsko ministarstvo dali su svoj maksimum, a nedavno je i država reagovala. Na strani svih nas su i dvije obavezujuće evropske konvencije. To su sve razlozi zbog kojih čvrto vjerujem da će Hrvatska odabrati drugu adresu za skladištenje nuklearnog otpada i očekujem da se izjasni na pravi način", napomenula je  Rajilićeva.

Igor Crnadak, ministar inostranih poslova BiH i predsjedavajući Komiteta ministara Savjeta Evrope, nedavno je na generalnoj konferenciji Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) poručio da se BiH snažno protivi namjerama Hrvatske za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada u blizini granice, odnosno pojasu u blizini opštine Dvor, zbog čega su i lokalne zajednice koje gravitiraju rijeci Uni u više navrata slale apele nadležnim institucijama da se takva namjera spriječi.

"Uvjeren sam da Hrvatska može pronaći prikladnije rješenje za navedene aktivnosti", napomenuo je Crnadak, čija je izjava  i prvi službeni stav BiH o tome i na najvišem nivou.

Iako je prvobitno predviđeni rok za određivanje lokacije, prema podacima nadležnih u RS, bio 1. avgust, a zatim 1. oktobar, u Ministarstvu gospodarstva Hrvatske "Nezavisnim" je rečeno da formalni rok za odabir lokacije na kojoj će graditi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada zvanično za njih i ne postoji.

"Međutim, važećom strategijom iz kraja prošle godine predviđeno je da objekat već počne sa svojim radom u okviru dvije godine od tada, a do tada ipak treba da se izabere lokacija, obezbijede dozvole i izgradi ili adaptira objekat u kojem će biti skladišten otpad", napominje za "Nezavisne" Tomislav Cerovec iz ovog ministarstva.

S tim u vezi, pred Vladom RH uskoro bi trebalo da se nađe Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, koji je u strateškoj procjeni i na javnoj raspravi, a u okviru kojeg je i nekoliko potencijalnih lokacija centra, među kojima je i Trgovska gora. Međutim, s obzirom na to da je Slovenija predložila Hrvatskoj da radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško, koja im ravnomjerno pripada, trajno bude zbrinut u ovoj opštini, na lokaciji Vrbina, na sjednici Međudržavnog povjerenstva dvije vlade, to je takođe  jedna od otvorenih mogućnosti za Hrvatsku.

"Organizacije sada rade na usuglašavanju projektnih zadataka koji će Međudržavno povjerenstvo usvojiti na svojoj sljedećoj sjednici, čime će se i službeno otvoriti postupak izrade nove revizije Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva kao i revizije Programa razgradnje NEK-a. Sljedeća sjednica je predviđena za kraj studenog ili početak prosinca, a saziva je slovenska strana", napomenuo je Cerovec.

Odluče li se dvije zemlje za zajedničku lokaciju, nakon priprema revizije Programa zbrinjavanja pred Vladom Slovenije i Vladom Hrvatske, slijedi precizno definisanje gdje i ko preuzima odgovornost. Međutim, svaka od njih, prije svega, ima svoj finansijski interes kod izbora lokacije, jer računa na ozbiljne naknade opštinama u kojima se locira skladište.