Prema njegovim riječima, najnoviji podaci pokazuju da jedino u BiH, kada su u pitanju sve zemlje zapadnog Balkana, dolazi do smanjenja broja lažnih azilanata koji se upućuju u zemlje EU, dok u svim ostalim zemljama brojevi zabrinjavajuće rastu.

"Prema posljednjim informacijama koje smo dobili od naših evropskih kolega iz Brisela, jedino se u BiH, kad su u pitanju zemlje iz našeg regiona, bilježi opadanje broja lažnih azilanata u poređenju s prošlim godinama", istakao je on.

Prema posljednjem izvještaju, kako je rekao, iz BiH je trenutno dva odsto manje azilanata u zemlje šengena u odnosu na prošlu godinu, što se smatra značajnim smanjenjem.

Dautbašić je podsjetio da klauzula o suspenziji bezviznog režima, koji je usvojen u EU, predviđa da, prije eventualne odluke o suspenziji, mora biti registrovan porast azilanata.

"BiH ima umanjenje, pa prema tome samo po sebi to pitanje isključuje mogućnost ponovnog uvođenja viza", rekao je Dautbašić.

On je priznao da problemi u susjedstvu loše utiču na percepciju BiH, ali da to ne može imati nikakve direktne posljedice po BiH.

"Nažalost, ostale zemlje i dalje bilježe povećanje, ali ne bih želio komentarisati stanje u susjednim zemljama. Veoma važno je da je naša zemlja u tom opadajućem trendu", naglasio je on.

Njemački mediji su i juče opširno pisali o problemu lažnih azilanata sa zapadnog Balkana. Žale se da čak 40 odsto svih azilanata u toj zemlji dolazi iz našeg regiona. Oni, kako smatraju, opterećuju azilski sistem Njemačke, zauzimaju mjesta stvarnim izbjeglicama sa Bliskog istoka, koji bježe od rata, i povećavaju troškove socijalnog zbrinjavanja ljudi koji čekaju rješenje zahtjeva.

Tim povodom se u njemačkom "Die Weltu" oglasio i Horst Zehofer, predsjednik bavarskih demohrišćana, koji je zahtijevao uvođenje viza za zapadni Balkan i postrožavanje kriterijuma za socijalnu pomoć podnosiocima iz tih zemalja.

Međutim, "Die Welt" navodi i drugu stranu argumenata: Kosovo, kako podsjećaju, i dalje ima vizni režim, pa je ipak najviše lažnih azilanata sa tog područja. Dodaju da je mnogo efikasnije riješiti problem na samom izvorištu, odnosno popraviti socijalni status kategorija, posebno romske populacije, kako bi se smanjila motivacija da iz ekonomskih razloga odlaze u zemlje zapadne Evrope.

I podaci ovog uglednog njemačkog medija pokazuju da problem nije toliki kad je u pitanju BiH. U prvoj polovini 2015. iz BiH je u Njemačku došao 4.061 zahtjev, dok je sa Kosova u istom periodu stiglo 31.400 zahtjeva. Na drugom mjestu je Albanija sa 22.209, zatim Srbija, ne računajući Kosovo, sa 13.822 zahtjeva, te Makedonija sa 6.704.