Kako su naveli autori fakulteta koji nosi naziv kao mnogo slavniji imenjak u SAD, studija je obuhvatila ukupno 180 parlamentarnih i predsjedničkih izbora u 139 zemalja, sprovedenih između jula 2012. i kraja 2015. godine.

U BiH su proučavali izbore iz oktobra 2014. godine, koje su, po kvalitetu, ocijenili 112. mjestom od ukupno 180. U 12 izbornih kategorija koje su pokrili autori studije, BiH ima ukupan skor od 51 poen.

Svjetski prosjek je 55,8, gdje je nula najgori rezultat, a stotinu najbolji. Najbolje smo ocijenjeni u kategoriji objavljivanja rezultata, i tu imamo 73 poena, dok smo najlošiji u finansiranju kampanja, gdje imamo samo 36 poena.

Prilično smo tanki još u kategoriji izbornog zakona sa 39 poena, registrovanju kandidata i partija sa 42 poena i obilježavanju izbornih okruga sa 40 poena.

Solidni smo u sprovođenju izbornog procesa sa 68 poena, brojanju glasova - 66 poena i po kvalitetu izbornih komisija - 66 poena.

U odnosu na region, bolji smo od Crne Gore koja je na 95. mjestu i Makedonije koja je na 99. mjestu. Ispred nas su Srbija na 59. mjestu, Hrvatska na 34. mjestu i Slovenija na 14. mjestu.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši predsjednik Izborne komisije BiH, ističe da ga ovakvi nalazi ne iznenađuju, te da Forum o tome govori već duže vrijeme.

Veliki problemi su, po njemu, zakon o finansiranju političkih stranaka i kontrola finansijskog poslovanja stranaka, kao i izborni zakon koji je diskriminatorski jer se svi građani ne mogu kandidovati na neke funkcije na bazi svog etniciteta.

Poseban problem su, po njemu, blage ili nepostojeće sankcije za falsifikovanje ili manipulisanje izbornom voljom građana.

"I članovi biračkih odbora sigurno rade po naredbi i instrukcijama političkih partija i uvijek smo isticali da bi trebalo utvrditi i odgovornost političkih subjekata za koje se utvrdi da su preko svojih članova manipulisali izbornim rezultatima i da im se zabrani učešće na sljedećim izborima", rekao je on.

Kad se radi o globalnim rezultatima, očekivano izbori se najbolje sprovode u nordijskim zemljama: Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj.

Kada se radi o Evropi, najslabiji rezultati su u južnoj Evropi, a iznenađujuće loše ocijenjena je i Velika Britanija.

"Britanski izborni proces izuzetno je slab u poređenju s ostatkom Evrope, i sa čak 20 bodova manje u odnosu na sjevernu Evropu", istakli su autori.

Pomalo iznenađujuće, loše su ocijenjene i Sjedinjene Države. Autori, naime, ističu da se ta zemlja nalazi na 46. mjestu u svijetu, što je najlošija pozicija u odnosu na etablirane demokratije.

Problemi koje su identifikovali u toj zemlji su kvalitet izbornog zakona, problemi registracije birača, načini određivanja izbornih distrikta, kao i finansiranje izbora.

Estonija, Litvanija i Slovenija su bolje od SAD i Britanije. Ne pretjerano iznenađujuće, najgori na svijetu su izbori u Etiopiji, Ekvatorskoj Gvineji, Burundiju, Džibutiju i Siriji.

Globalno gledano, najčešći su problemi izborne krađe, zastrašivanja i medijsko izvještavanje u korist vlasti. U proteklih 10 godina autori su konstatovali da je 12 odsto svih izbora prouzrokovalo bojkot, 17 odsto nemire, a 18 odsto je dovelo do ljudskih žrtava.

U prosjeku, za svaku zemlju konsultovano je 40 domaćih i stranih eksperata, odnosno ukupno 7.101, od čega 2.080 izbornih stručnjaka.

U BiH i Srbiji su pokrili po jedne izbore, u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji po dva izborna ciklusa.

Ocjene za BiH po kategorijama

• Objavljivanje rezultata - 73 poena
  
• Finansiranje kampanja - 36 poena
  
• Izborni zakon - 39 poena
  
• Registrovanje kandidata i partija - 42
  
• Obilježavanje izbornih okruga - 40
  
• Sprovođenje izbornog procesa - 68
  
• Brojanje glasova - 66 poena
  
• Kvalitet izbornih komisija - 66