Citirajući Program ekonomskih reformi 2021-2023, koji je BiH poslala u sjedište EU u februaru, u izvještaju je naglašeno da BiH može očekivati rast od 2,5 odsto u 2021. i 3,4 odsto u 2022. godini, pod uslovom da se, kako je naglašeno, prekinu politički sukobi u BiH.

 

Kada se radi o ukupnom javnom dugu BiH, za koji se ističe da će na kraju 2021. godine iznositi 37 odsto, u Evropskoj komisiji predviđaju da će on pasti na 35 odsto, ali ako se ostvare predviđanja o snažnijem rastu u naredne dvije godine.

 

Zanimljivo je i zapažanje da u BiH nije došlo do izraženijih loših posljedica nakon smanjenja doznaka iz inostranstva porodicama kod kuće, koje značajno doprinose bruto domaćem proizvodu BiH. Naime, kako se sugeriše u izvještaju, BiH je uspjela kompenzovati manjak sredstava iz ovih izvora na način da je smanjen uvoz robe široke potrošnje iz inostranstva. Drugim riječima, građani su uštedama, odnosno odgađanjem kupovine uspjeli da kompenzuju manjak prihoda doznakama rodbine.

 

Iako je došlo do manjeg uvoza robe široke potrošnje, u izvještaju naglašavaju da je BiH uspjela značajnije povećati izvoz, posebno u martu.

 

"Vrijednost izvoza robe je bio veći za 36,2 odsto nego prethodne godine, a uvoz se povećao za 19,7 odsto. Za cijeli prvi kvartal ovo rezultira povećanim izvozom dobara za 16,6 odsto, dok se uvoz povećao za 2,7 odsto, što je vrijednost trgovine vratilo na nivo prije krize", naglašeno je u izvještaju.

 

Tokom 2020. godine, u BiH je zabilježena deflacija od 1,1 odsto, odnosno vrijednost konvertibilne marke je porasla za ovaj iznos u odnosu na robu i usluge. Evropska komisija razloge za ovu pojavu vidi u padu potrošačkih cijena, uz napomenu da su u četvrtom kvartalu 2020. potrošačke cijene pale za 1,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

 

"Tokom prva tri mjeseca 2021. godine deflatorni pritisak je djelimično popustio, jer su potrošačke cijene mjesecima redom iznosile 1,7, 1,3 i 0,5 odsto. Glavni faktor je i dalje snažan pad cijena u transportu, što iznosi ukupno 13 odsto potrošačke korpe", naglašeno je u ovom dokumentu.

 

Što se tiče investicija, istaknuto je da su one rasle 1,8 odsto u 2020. u odnosu na raniji period, ali da se uglavnom radi o reinvestiranju zarada.

 

"Zvanične državne rezerve su nastavile rasti u četvrtom kvartalu, a djelimično zbog smanjenog nivoa uvoza, pokrivenost uvoza izvozom dosegla je deset mjeseci", istakli su oni.

 

Kao jedan od najvažnijih događaja u BiH u prvom kvartalu, u izvještaju se navodi odluka vlasti RS da na londonskoj berzi proda obveznice za 300 miliona evra.

 

"Zbog lošeg kreditnog rejtinga entiteta, koji prema Moody's iznosi B3, kamata iznosi blizu pet odsto. Novac je prvenstveno potreban da se refinansira dolazeći dug, koji je značajno veći u RS nego u ostatku zemlje", naglašeno je u uvodnim napomenama u izvještaju.

 

Zoran Pavlović, ekonomski ekspert, kaže da je logična potreba da se štedi i smanjuju javne investicije koje ne mogu donijeti zaradu u kratkom roku, da se nadoknadi manjak novca izazvan virusom korona.

 

"Javna potrošnja je enormna za ovakvu bedu u kojoj živimo u BiH, a kad govorimo o suficitu koji bi morao biti zadatak broj jedan, to je jedini put da se u nekom dužem periodu mogu uredno servisirati prispele kreditne obaveze", kaže on.

 

Što se tiče zaduživanja RS na Londonskoj berzi, on je uvjerenja da je to urađeno na pogrešan način. Pavlović smatra da je RS mogla dobiti bolje uslove da je ovaj izlazak bio ranije najavljen, jer bi se onda više investitora moglo javiti, čime bi, kako naglašava, i kamata bila povoljnija.