Prema informaciji koju smo dobili iz "Hrvatskih cesta", investitora projekta, druga faza dionice od Novog Varoša do auto-puta, koju takođe gradi banjalučko preduzeće "Integral inženjering", biće završena u trećem kvartalu, što znači na jesen. Oni su nam takođe potvrdili da je i dalje zatvorena za saobraćaj prva dionica ove ceste, koja je izgrađena krajem prošle godine.

Nema razgovora o prelazu

S druge, pak, strane, nezvanično nam je u više institucija u BiH rečeno da niko ni ne razgovara o tome da se riješi problem s graničnim prelazom s bh. strane. U Ministarstvu bezbjednosti BiH nam je juče pojašnjeno da su oni rješenje za otvaranje prelaza pripremili i da čekaju informaciju od Uprave za indirektno oporezivanje BiH da je promijenjen pravilnik koji će omogućiti zapošljavanje carinskih službenika na tom terminalu. Prema onom što nam je rečeno, u postojeće rješenje biće praktično samo upisan datum otvaranja, kada se on utvrdi.

U UIO nam je nezvanično rečeno da se Upravni odbor ove institucije ni ne sastaje jer se čeka rješenje legitimiteta Vlade Republike Srpske, koju vodi Savo Minić. Rečeno nam je da postoji čitav niz važnih pitanja koja se trenutno ne rješavaju, a da je pitanje otvaranja graničnog prelaza samo jedno od njih.

Podsjećanja radi, prelaz je trebalo da bude otvoren sredinom decembra, odmah nakon izgradnje prve faze brze ceste od granice s BiH do Novog Varoša, ali je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIO BiH, blokirao izmjenu pravilnika. Tada je kao uslov za pozitivno glasanje tražio redovnu sjednicu Upravnog odbora, a nakon toga se kao uslov pojavilo pitanje usaglašavanja koeficijenata raspodjele prihoda od poreza.

Sve manje spremnosti za rješenja

Procjena je da, kako se opšti izbori u oktobru budu približavali, sve će biti manje spremnosti da se traže rješenja, pa je izvjesno da će biti sve manje šanse da se i ovaj problem riješi, što može dovesti do realnog scenarija po kojem će Hrvatska prije završiti četiri kilometra brze ceste s po dva kolovozna traka sa svake strane nego što će BiH usvojiti rješenje o postavljanju desetak carinskih službenika na jedan carinski terminal.

Izgubljen međunarodni kredibilitet

Osim uloženih oko sto miliona evra u kompletan projekat, BiH gubi i međunarodni kredibilitet jer zbog unutrašnjih problema stoji važan međunarodni koridor, za koji je i EU dala grantove i povoljne kredite. EU je dala 3,3 miliona evra granta za most na Savi kod Gradiške, ali i grant za auto-put Banjaluka - Gradiška, koji je dio ovog koridora.

Inače, prva faza, koja je u potpunosti spremna za upotrebu čim se otvori granični prelaz, koštala je "Hrvatske ceste" 47,7 miliona evra, a most na Savi je BiH i Hrvatsku koštao dodatnih tridesetak miliona evra. Uz to, i treća faza, od Novog Varoša do auto-puta Zagreb - Beograd koštaće dodatnih 12 miliona evra. 

Ova cesta trebalo bi da bude dio koridora koji bi sjever Hrvatske preko Banjaluke trebalo da poveže s centralnom Bosnom i dalje ka jugu u budućnosti spoji južni dio Hrvatske sa istokom.