Usvajanje ovog pravilnika Svjetska banka uslovila je davanjem kredita zdravstvenom sektoru koji grca u problemima i kojem su neophodne "finansijske injekcije" kako bi se koliko-toliko održao u životu. Ipak, naspram potreba bh. zdravstva, prema nezvaničnim informacijama, nalazi se farmaceutski lobi koji se oštro protivi usvajanju pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena i načinu izvještavanja o cijenama, a kojim bi cijene bile smanjene za otprilike 20 odsto. O čemu se zapravo radi, najbolje pokazuju podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, koji kažu da je u 2014. godini na lijekovima "obrnuto" više od 531 milion maraka, od čega su strani proizvođači prodali više od 436 miliona KM.

"Agencija za lijekove i medicinska sredstva ponovo je ušla u reviziju pravilnika, budući da je Svjetska banka zainteresovana za implementaciju ovog pravilnika s ciljem regulisanja tržišnih cijena lijekova u BiH, jer je BiH jedina zemlja u jugoistočnoj Evropi bez kontrole cijena lijekova na svom tržištu", rekla je Nataša Grubiša, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, dodajući da je novi pravilnik koji će sljedeće sedmice biti upućen pred Savjet ministara BiH koncipiran na način da se cijene lijekova u BiH formiraju na osnovu cijena lijekova u zemljama okruženja, a referentne zemlje su Hrvatska, Srbija i Slovenija.

Ipak, zbog jedinstvene stope PDV-a u BiH koja iznosi 17 odsto to ne znači da će cijene biti iste kao u zemljama regiona s obzirom na to da se u tim zemljama na lijekove primjenjuje dosta niža stopa poreza.

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva kažu da priča o pravilniku traje još od 2011. godine, kada ga je Savjet ministara BiH usvojio, ali ga nikada nije implementirao. Nakon toga Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH dva puta je Savjetu ministara BiH dostavljala prijedlog izmjene pravilnika, ali te izmjene nikada nisu usvojene, pa čak ni nakon urgencija.

I pored nastojanja da otkrijemo ko je i zbog čega opstruisao usvajanje ovog pravilnika, nismo uspjeli saznati, a u svim nezvaničnim razgovorima naglašeno nam je da isključivu korist od toga imaju farmaceutske kuće i uvoznici lijekova.

Juče smo i u Ministarstvu civilnih poslova BiH pokušali saznati dokle se stiglo sa usvajanjem gore pomenutog pravilnika i kada se može očekivati da se revidirani pravilnik nađe pred ministrima Savjeta ministara BiH, ali u kratkom odgovoru samo nam je rečeno da nemaju informacija o tome i da Agencija za lijekove i medicinska sredstva svoje materijale direktno dostavlja Savjetu ministara BiH, iako u ovoj agenciji tvrde drugačije.

Ono što je zanimljivo jeste da je upravo Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, početkom maja ove godine rekao da će insistirati da Savjet ministara BiH što prije stavi na dnevni red i usvoji pravilnik kako bi konačno stupio na snagu, s obzirom na to da njegovim neusvajanjem građani BiH trpe najveću štetu i plaćaju najveću cijenu.

Sa ministrom Osmanovićem juče nismo uspjeli stupiti u kontakt jer se nije javljao na mobilni telefon, a nije odgovorao ni na SMS poruke. Ono što smo saznali jeste da su izmjene pravilnika posljednji put pred ministrima bile u januaru 2014. godine i da je tada na prijedlog Damira Hadžića, koji je bio ministar transporta i komunikacija, to skinuto sa dnevnog reda. Poslije toga u cijelu priču uključilo se i Udruženje stranih proizvođača lijekova koji su imali primjedbe i na tome je sve stalo.

U narednih nekoliko sedmica biće zanimljivo vidjeti da li će pravilnik konačno doći na dnevni red Savjeta ministara BiH s obzirom na da nezvanične informacije govore da je sve moguće i da u suštini sve zavisi od toga koliko su zdravstvu BiH potrebne pare Svjetske banke i koliko su zaista jaki farmaceutski lobiji.