Dok nadležni u Hrvatskoj najavljuju da će, ukoliko bude potrebno, reagovati ponovo, u BiH će odgovorni, čini se, kao po običaju, prespavati i ovu mjeru, što, ocjenjuju analitičari, nije nikakvo iznenađenje.

 

Gorivo na benzinskim pumpama u BiH odavno je prešlo granicu od 3,5 KM, a crna predviđanja kažu da se uskoro može očekivati pogubna granica od četiri marke po litru.

 

"Ne vidim da ikoga to brine. Apsolutno odsustvo bilo kakve intervencije. Jednostavno treba postaviti pitanje nadležnima šta je problematično da se donese jedna takva odluka. Sve vlade u Evropi donose takve vrste odluka, ili smanjuju PDV i akcize, ili reaguju vaučerima za gorivo, ima milion rješenja", kaže za "Nezavisne novine" Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

 

Pored Hrvatske, brojne evropske zemlje odavno su krenule s mjerama kojima pomažu građanima. Tako je Vlada Mađarske nedavno produžila ograničenje cijena i hrane i goriva do 1. oktobra ove godine, dok će ograničenje kamatnih stopa na maloprodajne hipoteke ostati na snazi do kraja godine, objavio je Viktor Orban, premijer Mađarske.

 

Bilo kakva priča zašto BiH ne reaguje po principima evropske i svjetske politike je suvišna, ocjenjuju ekonomisti.

 

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, smatra da ova situacija u potpunosti odgovara tzv. naftnom lobiju u BiH, ali prvenstveno političarima.

 

"Vlada naplaćuje prihode u budžetu i uopšte je ne interesuje da nešto preduzme na tom planu. Ugroženi su i privreda i građani. Privreda, prije svega sektor transporta, koji ima uvećane troškove poslovanja, a teško može da prilagodi cijene i nove cjenovnike kad god hoće. A građani, koliko god Vlada mislila da je vožnja luksuz, moraju da znaju  da bi bilo lijepo da se građani voze zbog luksuza, da smo takva država. Ali nažalost, građani se voze zbog potrebe", naglašava Raković za "Nezavisne novine".

 

Prevoznici su zbog svega ogorčeni.

 

"Ja bih prije svega rekao da ovdje nema ni 'd' od države, a kamoli bilo šta drugo", kaže Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske.

 

Poručuje da je žalosno što sve zemlje u regionu donose odluke u korist građana i privrede, dok se u BiH i Republici Srpskoj ne čini ništa. Prevoznici su, dodaje Grbić, više puta predlagali da se država odrekne jednog dijela dobiti, sve dok ne dođe do stabilizacije na tržištu.

 

"Znamo da od jednog litra goriva država ubire 1,10 KM. Zaista nam nije jasno zašto u ovoj teškoj situaciji, kada odlaze i prevoznici i vozači, kada bukvalno poslujemo samo da bismo preživjeli, da bi ostali, da bi se sačuvali vozači, zašto nam ne pomognu i ne skinu jedan dio akciza ili zamrznu cijenu na određeni iznos", ističe Grbić za "Nezavisne novine".

 

Smanjenje akciza za 40 feninga predlagali su i iz udruženja potrošača Republike Srpske. Smatrali su da će nadležni naći za adekvatno da pomognu građanima, koji su prvi na udaru. Ali, nažalost, od toga nije bilo ništa.

 

"Priča o smanjenju akciza sada više nema nikakav efekat, jer bi imala da je ta odluka donesena kada smo to zahtijevali", kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora.

 

Ona naglašava da je jedan od razloga zbog kojih nadležni ne žele realizovati bilo kakve mjere pomoći građanima i taj što smo u izbornoj godini.

 

"Očigledno je da građani plaćaju danak svega toga. Dok god vide auto na cesti, računaće da građani imaju novca koji treba uzeti od njih, pa makar i kroz gorivo", ističe Marićeva za "Nezavisne novine".

 

Iz udruženja potrošača zamjeraju i građanima što gotovo ništa ne čine po pitanju enormnog rasta cijena, prije svega da se protestima i raznim prigovorima nadležnim zalažu za svoja prava.