Krompir se najviše izvozio u Crnu Goru, Srbiju, Norvešku i Makedoniju, naveli su u UIO. 

Poljoprivrednici iz Republike Srpske su pozdravili mogućnost povećanja izvoza i samim tim i povećanja proizvodnje, nakon što je Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu Evropske komisije /EK/ pozitivno ocijenio podatke dostavljene iz BiH, te dao "zeleno svjetlo" EK za pripremu Uredbe kojom proglašava da u BiH nema prstenaste truleži krompira. 

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković izjavio je Srni da je mogućnost dobijanja dozvole za izvoz krompira na tržište EU povoljna vijest i sada je na domaćim nadležnim institucijama da pomognu proizvodnju krompira kako bi domaći proizvođači bili konkurentni na tržištu EU. 

"Sigurno je da smo mi i do sada imali zdrav krompir, ali trebali smo provesti sve potrebne procedure koje Unija traži. Sa druge strane imaćemo problem na evropskom tržištu da budemo konkurentni", naglasio je Marinković. 

On je naglasio da zemlje EU "jako mudro igraju" u oblasti poljoprivredne proizvodnje - imaju uobičajenu praksu davanja većih stimulansa svojim proizvođačima kako bi bili konkurentni pri izvozu i mogli da se riješe nekih svojih tržišnih viškova. 

"U svakom slučaju, odluka je za pozdraviti, ali to ne znači da su naši poljoprivrednici riješili svoje probleme, već će morati dobro da se potrude i zajedno sa nadležnim institucijama urade sve što je potrebno da budu konkurentni kako bi naši krompiri završili na tržištu EU", rekao je Marinković. 

Proizvođač krompira sa područja Potkozarja Nebojša Tadić rekao je Srni da će stupanjem na snagu ove uredbe biti stvorena mogućnost za povećanje kontingenta izvoza krompira, ali bi se takvi efekti mogli očekivati, ne odmah, već u nekom narednom vremenu. 

"To je veliko i specifično tržište i na njemu se ne možete naći po logici kao na domaćim pijacama – natovari `tamić` i vozi krompire u Evropu", naveo je Tadić. 

On je naglasio da bi bilo poželjno udruživanje većeg broja proizvođača krompira radi zajedničkog nastupa na EU tržištu, kojima bi u tome nadležne institucije pružale one vrste pomoći koje pokažu prioritetnim. 

Tadić je podsjetio da se iz Srpske krompir najviše izvozio u Rumuniju i Hrvatsku dok nisu postale članice Unije i dok nije uvedena zabrana izvoza za BiH prije nekoliko godina, te naglasio da bi se prvo trebalo vratiti na ta dva tržišta.