I u samom Programu reformi, koji je za period od protekle dvije godine prije nekoliko sedmica predat u NATO i koji je i dalje nedostupan bh. javnosti, važnu ulogu zauzima pitanje osposobljavanja Oružanih snaga BiH i ostalih relevantnih institucija za postizanje interoperabilnosti sa zemljama članicama. Jedan od najvećih uspjeha u partnerstvu BiH i NATO-a do sada desio se prije nekoliko mjeseci, kada je Bataljonska grupa lake pješadije Oružanih snaga BiH konačno dobila sve sertifikate koji ovoj jedinici omogućavaju da može učestvovati u eventualnim NATO operacijama i vježbama alijanse.

 

U tom kontekstu, za BiH je najvažnije da svoje vojne jedinice u potpunosti uskladi s NATO standardima, što nam je preneseno prilikom nedavnog boravka u Glavnom štabu NATO-a u Briselu, gdje su posebno zadovoljni činjenicom da je jedna jedinica bh. Oružanih snaga dostigla NATO interoperabilnost i za to ocijenjena najboljom ocjenom. Oni su nam tada objasnili da je na BiH da odluči želi li ili ne želi u NATO, a da je za NATO najvažnije da se saradnja s BiH nesmetano nastavlja. Za njih saradnja s BiH ima dvostruku važnost. S jedne strane, kako kažu, NATO kroz partnerstvo s BiH jača vlastitu bezbjednost i usklađuje svoje aktivnosti, a s druge strane BiH doprinosi stabilnosti u regionu, pa samim tim i vlastitoj bezbjednosti.

 

Važno je naglasiti da NATO ne pravi razliku da li je zemlja partner ili potencijalna članica kada su u pitanju koraci ka jačanju interoperabilnosti. Primjera radi, BiH je nedavno usvojila prijedlog o reformama u okviru PARP-a za 2021, programa reformi koji vrijedi za zemlje partnere NATO-a u okviru programa Partnerstvo za mir. Istovremeno, kao što smo rekli, BiH je poslala Program reformi u okviru Akcionog plana za članstvo, u kojem se BiH tretira kao potencijalna kandidatkinja za članstvo u NATO-u. Iako u jednom programu NATO BiH tretira kao partnera, a u drugom kao potencijalnu buduću članicu, cilj svih procesa je potpuno identičan - učiniti Oružane snage BiH interoperabilnim, odnosno u potpunosti osposobljenim u skladu s NATO standardima, a ujedno ojačati demokratske institucije, što je preduslov za civilnu kontrolu oružane sile. Austrija je najbolji primjer zemlje koja nije članica NATO-a, a čija vojska učestvuje u brojnim NATO operacijama bez bilo kakvih prepreka i u svemu je usklađena s NATO principima i standardima. 

 

"Zemlje koje žele da se pridruže NATO-u moraju učestvovati u PARP-u kao preduslov za pokretanje MAP-a. MAP pruža savjete, pomoć i praktičnu podršku koja je usklađena za individualne potrebe zemalja koje žele da se pridruže alijansi. Međutim, učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku alijanse o budućem članstvu", kažu u NATO-u.

 

U Ministarstvu odbrane BiH zadovoljni su činjenicom da je Bataljonska grupa lake pješadije prošla sve testove i postala jedinica koja ima sertifikate. Oni kažu da su jedinice na terenu u sklopu testiranja rješavale zadatke od neutralisanja pobunjeničkih snaga, odbrane baze, zaštite konvoja, pa do uklanjanja minsko-eksplozivnih naprava.

 

"Vježba je realizovana na Manjači u periodu od 19. do 23. septembra, s ciljem provjere dostignutog nivoa borbene spremnosti deklarisanih jedinica Oružanih snaga BiH i njihove sposobnosti da planiraju i izvode vojne operacije, u skladu sa NATO standardima", kažu oni.

 

Napomene radi, ova jedinica prvo je morala prošle godine proći test SEL-2, odnosno samoevaluaciju, dok je ova nedavna i konačna vježba obuhvatala NATO evaluaciju, koja je takođe sprovedena u dva nivoa, NEL-1 i NEL-2.

 

Podršku u pripremi jedinice pružila je Vlada SAD, iz čije Ambasade su uputili čestitke i samoj jedinici i Oružanim snagama BiH.

 

"SAD su ponosne što su podržale Bataljonsku grupu lake pješadije Oružanih snaga BiH kroz cijelo putovanje do konačne NATO evaluacije. Nastavićemo podržavati BGLP treninzima i opremom. Podržavamo put BiH ka evroatlantskim integracijama", naglasili su oni u tvitu nakon završetka vježbe.