Kazala je ovo u razgovoru za "Nezavisne" Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA), rekavši da se stanje neće značajno poboljšati dok ne poboljšamo poslovni ambijent i zakone koji se odnose na poslovni ambijent po evropskim standardima.

 

"Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u periodu januar - septembar 2022, direktne strane investicije su manje za 26,6% u odnosu na isti period iz 2021. Razlozi pada su globalna ekonomska kretanja, visoka stopa inflacije i skok cijena energenata. Investicije se uglavnom generišu kroz profit postojećih kompanija, a nove investicije su u skromnim iznosima", navela je Markovićeva.

 

Dodala je da pored uticaja dešavanja u svijetu na ekonomske aktivnosti u BiH, naša otežavajuća okolnost u privlačenju stranih investitora jeste kompleksnost poslovnog ambijenta.

 

"Ono što privlači investitore da investiraju u neku zemlju jesu stimulativno poslovno okruženje, lakoća poslovanja, veličina tržišta, atraktivni sektori za ulaganje, geografski položaj zemlje, dostupnost obrazovane i kvalifikovane radne snage, podsticaji i drugo. Privlačenje stranih investicija zahtijeva angažman većeg broja institucija jedne zemlje, koje rade u sinergiji s diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu. Zajednički rad na privlačenju stranih ulaganja treba biti imperativ ukoliko se želi ostvariti ekonomski napredak zemlje, smanjiti visok procenat nezaposlenih i poboljšati životni standard bh. građana. Na putu značajnijeg priliva stranih ulaganja u BiH stoje i politička nestabilnost i raširena birokratija zbog kojih naši napori daju manje rezultate", istakla je Markovićeva.

 

Navela je da u kontaktima sa stranima investitorima nailaze na konstantne žalbe na poslovni ambijent u zemlji, koji umjesto da bude u službi privrede, opterećuje je i sprečava njen razvoj.

 

"Određeni napreci su postignuti, ali ostaje još mnogo toga da se završi. Velika je trka zemalja u razvoju za privlačenje stranih investitora. U toj trci i mi nastojimo istaći prednosti zbog kojih bismo bili interesantniji od drugih. Moramo ponuditi nešto što drugi nemaju i istaći zašto bi investitor trebalo da dođe u BiH, a ne u neku drugu zemlju. Zato moramo sprovesti sveobuhvatne reforme u oblasti poslovnog okruženja koje će urediti ambijent za privređivanje po uzoru na evropski, ubrzati našu administraciju u pružanju usluga stranim investitorima, registraciju preduzeća, izdavanje radnih i građevinskih dozvola i drugih dokumenata", kaže Markovićeva.

 

Kada je riječ o ukupnom prilivu stranih ulaganja u regiji, Srbija daleko prednjači u odnosu na ostale zemlje, a potom slijede Albanija, BiH, te Sjeverna Makedonija.

 

"Za razliku od BiH, Srbija između ostalog nudi značajne podsticaje za investitore, što uveliko doprinosi prilivu stranih ulaganja u toj zemlji. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova DSI, sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar - septembar 2022, direktne strane investicije su iznosile 840,8 miliona KM ili 429,9 miliona evra", zaključila je Markovićeva.