Na ozbiljnost situacije posebno ukazuje velika razlika između brojeva dobijenih anketom o radnoj snazi i popisom stanovništva.

- Prema podacima dobijenim popisom, u BiH je bilo čak 389.440 radno sposobnih stanovnika više nego što je to pokazala anketa o radnoj snazi. Zaposlenog stanovništva je prema popisu bilo više za 211.884, nezaposlenog za 17.632, a neaktivnog stanovništva više za 159.924 nego u podacima iz ankete - kaže sagovornik "Glasa Srpske" iz Savjeta ministara BiH i napominje da su definicije osnovnih kategorija radno sposobnog stanovništva iste i u popisu i u anketi o radnoj snazi, što znači da bi i podaci trebalo da budu ako ne isti, barem približni.

Uporedna analiza rezultata popisa i drugih statističkih podataka, dodaje isti izvor, jasno pokazuje da nešto s tim brojevima nije u redu i da je tokom popisa stanovništva popisano mnogo više ljudi nego što ih stvarno živi u BiH.

- Kada se uzme u obzir da je kontrolni popis, koji je obavljen petnaestak dana nakon glavnog popisa, pokazao da 11 odsto ljudi nije na adresama na kojima su se prijavili tokom popisa i da su rezultati popisa doneseni prema jednostranom programu obrade podatka koji je uključio i dodatnih 196.000 spornih popisnica, ispada da je broj stanovnika prema popisu stanovništva veći i za pola miliona nego što ih zaista ima u BiH - kaže naš sagovornik.

Demograf Stevo Pašalić pojašnjava da je radna snaga u rezultatima popisa toliko uvećana u odnosu na anketu jer je među fiktivno popisanim licima najviše onih starosti od 15 do 64 godine koji spadaju u aktivno i zrelo stanovništvo.

- Logično je da se to sada ni u jednom pokazatelju ne podudara sa alternativnim izvorima podataka o stanovništvu - ističe Pašalić i pojašnjava da se provjera validnosti rezultata popisa može uraditi na više alternativnih načina, među kojima je i anketa o radnoj snazi.

Pašalić ističe da se na osnovu prostog izračunavanja ovih pokazatelja vide predimenzionirani podaci u popisu i da su konačan rezultat nerealni podaci koji u praksi nemaju nikakvu važnost.

- Primjer je udio učenika osnovnog obrazovanja, odnosno djeca uzrasta od šest do 15 godina, koji je prema statističkim podacima iz 2013. bio devet odsto u odnosu na ukupno stanovništvo, dok je prema popisu iz iste godine bio 8,5 odsto. Manji je jer je predimenzioniran ukupan broj stanovnika - istakao je Pašalić.

Dodaje da je, prije svega, očigledno da je u BiH 2013. popisano 196.000 ljudi više, bar prema podacima koji su bili sporni u Centralnom popisnom birou.

- Kada se tome doda i već umanjenih oko 260.000 onih koji su eliminisani iz stalnog stanovništva iz preliminarnih rezultata popisa, dobija se realan ukupan broj stanovnika u BiH od 3.335.159 - kaže Pašalić.

RS ne priznaje rezultate popisa koje je objavila Agencija za statistiku BiH prema kojima u BiH živi 3.531.159 stanovnika. Razlog za to je nezakonita i jednostrano donesena odluka direktora Agencije za statistiku Velimira Jukića na osnovu koje su ljudi iz 196.000 spornih popisnica uvršćeni u stalno stanovništvo iako godinama žive i rade u inostranstvu. Zahvaljujući tome broj Bošnjaka je prešao polovinu ukupnog broja stanovnika BiH - 50,11 odsto, što je i bio krajnji politički cilj. Kako bi došli do tačnih rezultata, Narodna skupština RS je usvojila zakon koji omogućava Srpskoj da objavi svoje rezultate popisa.

Beskorisni podaci

Stevo Pašalić upozorava da nepotreban i uvećan broj stanovnika nije ni realan odraz drugih indikatora vrlo važnih za brojne analize i planove kao što su koeficijent mladih, koeficijent starih, indeks starenja ili indeks obrazovanosti.

- Rezultati popisa su statističko istraživanje koje treba da posluži kao neprocjenjiva baza podataka iz koje će se proračunavati brojni indeksi i podaci za praktičnu primjenu u planiranju razvoja neke teritorije. Očigledno da do tih podataka nismo došli u ovom popisu, što u suštini znači da i dalje bar u ozbiljnijim istraživanjima moramo koristiti alternativne izvore podataka kao i u prethodne 22 godine - istakao je Pašalić.