SARAJEVO – Bosna i Hercegovina bi od prodaje ambasade i rezidencije bivše SFRJ u Bernu, te od prodaje stalne misije SFRJ pri UN, u Njujorku trebala dobiti oko 14 miliona maraka.
Naime, Zajednički komitet za raspodjelu diplomatsko konzularne imovine bivše SFRJ pokrenuće postupak prodaje Ambasade i rezdencije bivše SFR Jugoslavije u Bernu i Stalne misije SFRJ u Njujorku.
Kada je u pitanju ambasada u Bernu u Prijedlogu odluke o odobravanju zajedničke prodaje stoji da se prihvata ponuda u iznosu od 7,7 miliona švicarskih franaka (oko 14,2 miliona KM), od čega bi BiH trebala dobiti 15 odsto, odnosno oko dva miliona maraka.
Kupac ambasade i rezidencije u glavnom gradu Švajcarske je Srbija, koje će otkupiti suvlasničke udjele od preostale četiri države, sukcesora, te će oni biti raspodijeljeni između te četiri države i to na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije.
“Ministarstvo vanjskih poslova BiH će izvršiti obaveze po osnovu plaćanja troškova u postupku sklapanja ugovora, kao i iznos ostalih troškova nastalih prometom predmetne nekretnine”, istaknuto je u Prijedlogu odluke.
Kako je naglašeno, pomenuto MVP BiH će preostala sredstva, nakon izmirenja obaveza uplatiti na Jedinstveni račun trezora BiH u skladu sa instrukcijom Ministarstva finansija i trezora BiH.
Što se tiče prodaje Stalne misije bivše SFRJ pri Ujedinjenim nacijama, u Prijedlogu odluke stoji da će biti prihvaćena ponuda u iznosu od 50 miliona američkih dolara (81,2 miliona maraka) od čega bi BiH trebala dobiti 15 odsto, odnosno oko 12 miliona maraka.
Kupac Stalne misije u Njujorku je preduzeće iz tog grada, a sredstva će kao i u slučaju ambasade u Bernu biti raspodijeljena između zemalja sukcesionara i to u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije.
Podsjetimo, nakon raspada Jugoslavije bilo je potrebno među bivšim republikama raspodijeliti brojne ambasade, rezidencije, stanove, poslovne prostotre, odmarališta na moru i druge nepokretnosti.
Prema ranijem pisanju srbijanskih medija, ni danas, više od 20 godina od Sporazum o pitanjima sukcesije se po mišljenju nekih pravnika, ne sprovodi u potpunosti, te su brojna pitanja vlasništva nad imovinom na prostoru bivše Jugoslavije ostala neriješena.