Ratare pritisnute gomilom problema plaši bescarinski uvoz velikih količina mesa, goveda, peradi, svinja, mlijeka i krompira iz EU, zbog čega strahuju da će izgubiti i mali dio domaćeg tržišta koji im je preostao u utakmici sa višestruko snažnijom evropskom konkurencijom. S druge strane, izmijenjeni SSP donekle ide na ruku domaćim proizvođačima koji će na tržište EU bez plaćanja carina moći plasirati ograničene količine ribe, vina i šećera i neograničen kontingent voća i povrća. Plaše se, međutim, da od toga neće imati mnogo koristi, jer treba vremena da izvoz zaživi.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković potpuni je pesimista kada govori o posljedicama stupanja na snagu adaptiranog SSP-a.

- To predstavlja početak kraja domaće poljoprivrede. Bićemo preplavljeni proizvodima iz evropskih zemalja. Ne možemo im biti konkurentni, jer sve povlastice koje poljoprivrednici u okruženju i Evropi imaju mi nemamo - kazao je Marinković.

Naglasio je da su BiH odobrene kvote za vino koje ona u toj količini nikada nije proizvela, a da je povećana količina šećera apsurdna, jer ne postoji nijedna domaća šećerana.

- Ista situacija je i sa ribarstvom koje je u kolapsu. Kvote koje smo dobili su nedostižne i samo su predstava za javnost o navodnim obostranim ustupcima. Primjena adaptiranog SSP-a ne ograničava institucije BiH da uvedu zaštitne mjere za domaću proizvodnju, ali su u više navrata dokazali da ih poljoprivreda ne zanima i ne očekujemo takvu vrstu podrške - naveo je Marinković.

Njegovo mišljenje dijele i povrtari, a predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo ističe da će ova grana pretrpjeti nesagledive posljedice.

- Jedino pozitivno u svemu je što možemo da izvozimo neograničene količine povrća na tržište EU, ali naša je proizvodnja isuviše mala za strano tržište. Ne možemo biti konkurentni, jer njihovi proizvođači imaju subvencije veće od naših nekoliko puta. Povrtarstvo je i do sada bilo u lošem položaju, a ove godini će biti dotučeno - ističe Mastalo.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović smatra da ni voćari neće biti pošteđeni iako su im otvorene granice EU.

- Ni u najbolja vremena zemlje EU nisu uzimale naše proizvode, a tako će biti i dalje. Imaćemo samo dodatni priliv proizvoda iz inostranstva i time ćemo izgubiti i sopstveno tržište - kazao je Dojčinović.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH zatražilo je u julu od Svjetske banke tehničku pomoć za procjenu uticaja adaptiranog SSP-a na poljoprivredno-prehrambeni sektor. Svjetska banka radi na analizi, a njeni rezultati trebalo bi da budu poznati do polovine februara.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kazali su da su njihove stručne službe uradile svoju procjenu uticaja adaptiranog SSP-a i da je ona pokazala da će najviše stradati proizvodnja i prerada mlijeka, mesa i duvana.

- Za tri godine biće otvorena mogućnost bescarinskog uvoza robe vrijedne 622 miliona KM. Indirektni gubici agrarnog sektora u BiH iznosiće 186 miliona, a na RS se odnosi oko 112 miliona KM. Budžeti će pretrpjeti štetu od gubitka prihoda na osnovu carina od 2017. do kraja 2019. godine od 124 miliona KM, od čega se na RS odnosi oko 40 miliona - naveli su u Ministarstvu poljoprivrede RS i dodali da su institucije na nivou BiH pokazale odsustvo bilo kakve želje da unaprijede stanje i iniciraju bilo kakve aktivnosti na uvođenju mjera zaštite domaće proizvodnje.

EU

Portparolka Delegacije EU u BiH Jamila Milović-Halilović saopštila je da adaptirani SSP ne donosi mnogo promjena za poljoprivredne proizvođače u BiH. Navela je da trgovina između BiH i EU ostaje liberalizovana uz vrlo malo ograničenja koja se uglavnom odnose na nekoliko osjetljivih proizvoda.

- Takav liberalni režim ide u prilog BiH, koja ima malu ekonomiju i čija razmjena s EU trenutno iznosi više od 70 odsto ukupne trgovine - navela je Milović-Halilović.

Procijenjena vrijednost bescarinskog uvoza proizvoda iz EU u BiH

2017. godina - 183 miliona KM

2018. godina - 217 miliona KM

2019. godina - 222 miliona KM