Parametri po kojima je studija sprovedena bili su zadovoljstvo pacijenata, zakonodavstvo, prava bolesnika, pristup vlastitim medicinskim podacima i slično.

Dok se država u kojoj živimo sa osvojenih 420 od mogućih 1.000 bodova našla na začelju tabele, ni većina ostalih zemalja u našem regionu nije se proslavila na ovoj listi.

Tako je, primjera radi, Crna Gora zauzela 35. poziciju (463 poena), a odmah iznad nje je Srbija (473 boda). Hrvatska je na 24. mjestu sa 640 bodova, a tri pozicije iznad nje je Slovenija (665 poena).

Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne asocijacije doktora medicine za jugoističnu Evropu, kaže da je ova ocjena, kada je riječ o BiH, očekivana, i da ovo nije jedini izvještaj koji daje ovakve rezultate.

"Pacijenti i jesu i nisu zadovoljni. Oni imaju velika prava, koja ne mogu da se isprate finansijski, i onda, normalno da se stvara njihovo nezadovoljstvo. Sa druge strane, zadovoljstvo je praćeno našim radom, odnosno odnosom prema njima", rekao je Femić.

Upitan da li bi jedan od glavnih razloga nezadovoljstva pacijenata moglo biti to što se dešava da na uslugu čekaju satima na hodnicima zdravstvenih ustanova, Femić naglašava da je to tačno.

"To je posljedica nedostatka dovoljnog broja zdravstvenih radnika, a ako ih ima, oni trećinu vremena provode rješavajući papirologiju", ističe Femić.

U vezi s ovim istraživanjem komentar smo zatražili od Federalnog ministarstva zdravstva, ali odgovor nismo uspjeli da dobijemo.

Sa druge strane, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS ustvrdili su da se podaci iz RS ne nalaze u ovom istraživanju. Iz tog ministarstva napominju da je za prikupljanje statističkih podataka u oblasti zdravstva na nivou RS zadužen Institut za javno zdravstvo (IZJZ) RS.

"Podaci koji su traženi od RS u najvećem broju slučajeva su i dostavljeni, a što se tiče istraživanja Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa za 2014. godinu, prema podacima Instituta ovaj upitnik nije ni stigao", kažu su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, a isto ističu i u IZJZ RS.

Iz Sektora za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH kazali su da nisu bili uključeni u ovo istraživanje, tako da nisu u mogućnosti ni da ga komentarišu.

Evropski zdravstveni potrošački indeks, kako navodi, ovo istraživanje sproveo je za potrebe Komesarijata za zdravstvo pri Evropskoj komisiji, a ključni zaključak monitoringa je, kako ističu, da se povećava jaz između bogatijih i siromašnijih zemalja Evrope.

Kako dodaju, u većini zemalja dolazi do blagog poboljšanja kada je riječ o zdravstvenim uslugama.

Što se rang-liste tiče, na prvoj poziciji učvrstila se Holandija, a slijede Švajcarska, Norveška, Finska, te Danska. Na začelje tabele plasirale su se Litvanija, Srbija, Crna Gora, Rumunija, te na kraju - BiH.