Prognozirajući ekonomska kretanja u ovoj godini, istakli su da će do velikih reformi koje sa sobom nose i bolne rezove teško doći u 2016. godini, jer je izborna, naglašavajući da se i iz entitetskih budžeta vidi da su opet potrošni i vrlo malo prostora daju podršci realnom sektoru i investiranju. Prema njihovim riječima, osnovni problemi su što nema razvoja, velikih projekata, investicija pa samim tim i perspektive.

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS - SWOT, smatra da bi 2016. godina morala biti koliko-toliko bolja i da se napokon ostvari nešto bolji rast u svakom pogledu, jer misli da je krajnje vrijeme za to.

"Bojim se jedino što je 2016. godina izborna i da se zbog toga radikalne mjere, koje je neophodno sprovesti, neće sprovesti. Znamo šta trebamo, imamo Reformsku agendu, sve je postavljeno da se zna šta treba. Ako bude volje da se to sprovede, može se očekivati da sljedeća godina bude bolja", rekao je Duduković. On je naglasio da se u godini izbora malo ko odlučuje na neke radikalne poteze, a da se zna kakvi potezi treba da se povuku da bi se situacija poboljšala.

"Nadam se da su napokon shvatili oni koji treba da odlučuju da je došlo krajnje vrijeme da se nešto pomjeri", kazao je Duduković. Ističe da će se, kada je u pitanju Reformska agenda, morati sprovesti određene reforme i da će se samim tim poboljšati situacija, odnosno da će doći do poboljšanja poslovnog ambijenta.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da su šanse za snažniji ekonomski rast u BiH ove godine male, ali ističe da ohrabruju aktivnosti sa nivoa BiH koje idu u pravcu zaštite domaće proizvodnje.

"Tako je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa pokazalo određene aktivnosti u cilju zaštite domaće proizvodnje, bar kada je u pitanju tradicionalna trgovina s Hrvatskom. Rečeno je i da se briga za socijalnu situaciju i ekonomiju u BiH mora staviti u prvi plan ove godine i to daje određene nade da će biti aktivnosti koje će voditi pokretanju, ili bar iniciranju pokretanja, privrednih aktivnosti u BiH, bar sa nivoa BiH", rekao je Pavlović.

On je istakao da je problem u tome što vlasti na nivou entiteta predviđaju vrlo malo investiranja i podrške realnom sektoru, što se vidi iz budžeta, koji su, kako je rekao, po definiciji nastavili biti kao i prethodnih godina - potrošni. To je, kako kaže, najveći problem s kojim ćemo se suočiti, a drugi su ogromni nivoi obaveza za dugove koji dospijevaju na naplatu ove godine.

"Kada se sve sagleda, šanse za ekonomski rast u BiH u ovoj godini nema, osim nekih dobrih ugovora koji su potpisani prošle godine, tipa izvoza svježeg mesa za Tursku, izvoza proizvoda animalnog porijekla u EU, ali je to sve veoma malo", rekao je Pavlović i dodao da perspektiva nije nimalo sjajna, ističući da su obaveze velike, tako da se ne može očekivati nikakav boljitak.

Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, istakao je da bh. ekonomija u ovoj godini ne može očekivati rast, već da svi pokazatelji ukazuju na stagnaciju. Prema njegovim riječima, osnovni problemi su što nema razvoja, velikih projekata, investicija, perspektive.

"S ovakvom javnom potrošnjom ne možem naprijed. Već osam godina BDP je ispod jedan odsto i stagnira, dok nema kapitala i investicija, a oni i koji su bili ovdje otišli su", kazao je Kešetović.