Javno preduzeće "Autoputevi Republike Srpske" ulazi u 17. godinu rada uz intenzivnu izgradnju novih dionica i modernizaciju sistema elektronske naplate, s ciljem bolje povezanosti, bržeg protoka saobraćaja i većeg komfora za naše korisnike.
Rekao je to za "Glas" vršilac dužnosti direktora ovog preduzeća Nedeljko Ćorić i dodao da "Autoputevi Republike Srpske" intenzivno rade na realizaciji jednog od ključnih strateških ciljeva, a to je izgradnja mreže autoputeva i brzih puteva širom Srpske. Prema njegovim riječima, trenutno je u toku izgradnja više dionica, a poseban akcenat stavljen je na drugu dionicu autoputa na panevropskom koridoru 5C na trasi od Kostajnice (Rudanka) do Putnikovog brda i granice sa FBiH - poznatu kao Dobojska obilaznica.
- Ovo je tehnički veoma zahtjevna dionica, duga 5,6 kilometara, koju čine isključivo veliki infrastrukturni objekti: most preko rijeke Bosne i magistralnog puta, dva tunela, vijadukt, nadvožnjaci i brojni usjeci. Uprkos komplikovanim geološkim uslovima koji su u posljednjim mjesecima usporili radove na tunelima, uz podršku stručnih konsultanata radi se na iznalaženju najboljih rješenja da bi izgradnja bila uspješno završena - istakao je Ćorić.
On je podsjetio da je ovaj projekat finansiran kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 150 miliona evra, uz grant podršku Evropske unije od 38,7 miliona evra.
Pored toga, dodao je Ćorić, paralelno se realizuje i za nas najznačajniji infrastrukturni projekat - izgradnja autoputa koji će povezati Republiku Srpsku sa Srbijom.
- Radovi na prvoj dionici trase od Rače do Bijeljine odvijaju se u skladu sa planiranom dinamikom. U toku je izgradnja ključnih putnih objekata, kao i rješavanje privremenog priključka sa novog mosta preko rijeke Save na postojeći magistralni put, što je preduslov za sanaciju starog, već dotrajalog mosta. Ugovorena vrijednost ovog projekta iznosi 258.169.560 KM, a finansira se zajednički sredstvima Vlade Republike Srpske i Vlade Srbije - zaključio je Ćorić.
Ukoliko ne dođe do novih nepredviđenih okolnosti, on očekuje da će izgradnja Dobojske obilaznice na koridoru 5C, kao i dionice autoputa Rača - Bijeljina, biti završena tokom 2026. godine. Kada su u pitanju ovako obimni i tehnički zahtjevni projekti, Ćorić je istakao da je teško dati preciznu vremensku prognozu, jer brojni faktori, prije svega prirodni uslovi, mogu uticati na dinamiku radova.
- Priroda je, kao što znamo, često nepredvidiva i iznenađuje i nas koji smo mjesecima i godinama uključeni u temeljnu pripremu projekata. Ipak, vjerujemo da smo prevazišli najveće izazove i da nas u narednom periodu neće pratiti nove neplanirane okolnosti - poručio je Ćorić.
Ovo preduzeće kontinuirano prati i primjenjuje savremene tehnologije u svim segmentima svog poslovanja, a poseban akcenat stavljen je, kazao je prvi čovjek "Autoputeva RS", na unapređenje sistema naplate putarine.
Kako je naveo, posebna pažnja usmjerena je na razvoj i promociju elektronske naplate putarine (ENP), da bi korisnicima bio omogućen brži i jednostavniji prolazak kroz naplatne stanice, bez zaustavljanja i čekanja.
- Sudeći po broju novih korisnika, očigledno je da su naše preporuke našle put do građana. Danas čak 30 odsto ukupnog prihoda od putarine dolazi od onih koji plaćaju putem TAG uređaja. Naš cilj je da taj udio premaši 50 odsto i vjerujemo da ćemo ga u narednom periodu dostići - istakao je Ćorić.
U tom pravcu, kako je objasnio, preduzeće je omogućilo dopunu korisničkih računa putem mobilne aplikacije, povremeno nudi značajne popuste na uređaje za elektronsku naplatu, ali i radi na regionalnoj integraciji sistema.
- Već smo uspostavili sistem zajedničkog uređaja sa JP "Autoceste FBiH", a uskoro očekujemo i zvanično puštanje u rad integrisanog sistema sa Srbijom, koji je već testiran. To znači da će korisnici u Srpskoj moći istim uređajem plaćati putarinu i u Srbiji - rekao je Ćorić.
On je podsjetio da je Srbija nedavno povezala svoj sistem sa "Hrvatskim autocestama", što omogućava njihovim vozačima da isti uređaj koriste i u Hrvatskoj.
- I mi smo u kontaktima sa kolegama iz Hrvatske, s ciljem da u dogledno vrijeme obezbijedimo istu uslugu i našim građanima. U suštini, radimo na maksimalnoj automatizaciji sistema, smanjenju potrebe za zaustavljanjem na naplatnim stanicama, kao i na tome da se da prednost elektronskom i kartičnom plaćanju u odnosu na gotovinsko. Tako pojednostavljujemo kompletan proces - kako za korisnike, tako i za nas same - zaključio je Ćorić.
On je najavio da će Srpska do 2029. godine dobiti kompletan autoput prema Srbiji i završenu trasu koridora 5C.
- Ugovorena je izgradnja dionica od Bijeljine do Brčkog i od Vukosavlja do Brčkog, a u završnoj fazi su pripreme finansijskih sporazuma sa kineskim bankama. Istovremeno, radi se na projektu autoputa Banjaluka - Mrkonjić Grad, kao i na uspostavljanju finansijskog okvira za dionicu Tovira - Vukosavlje - izjavio je Ćorić.
Dodao je da se intenzivno radi i na pripremi dokumentacije za prve brze puteve u Srpskoj te da preduzeće obilježava 16 godina rada sa 112 kilometara izgrađenih i 120 kilometara autoputeva u izgradnji.
- Cilj je da svaki kraj Srpske bude povezan savremenom saobraćajnicom prvog ranga, a putna infrastruktura ostane jedan od ključnih pokretača razvoja - zaključio je Ćorić.
FK Radnik
Nedeljko Ćorić kaže da je sport oduvijek bila njegova velika ljubav i strast, a upravo na primjeru Fudbalskog kluba Radnik možda se najbolje vidi koliko mu je posvećen.
- Ponosan sam i srećan, jer smo, bez ikakve dileme, u istorijski najtežoj sezoni izborili opstanak u Premijer ligi BiH - kazao je Ćorić.
Dodao je da je klub po preuzimanju bio u izuzetno teškoj situaciji, bez uprave, igračkog kadra, sa dugom većim od 2,5 miliona maraka i infrastrukturom na rubu uslova za licencu.
- Ni sam ne znam otkud mi tolika volja i snaga, ali znam da sebi ne bih mogao oprostiti da nisam bar pokušao. Duh sportiste i borca u meni nije dozvolio da se klub ugasi. Zajedno sa svojim timom uložio sam ogroman trud, rad i energiju da bismo podigli Radnik iz pepela - rekao je Ćorić, ističući da prioritet ostaje stabilizacija kluba u Premijer ligi i stvaranje preduslova za plasman na evropsku scenu.