Elektronska zemljišna knjiga Republike Srpske, pored toga što pruža uvid u zemljišno-knjižni uložak, zemljište, nekretnine i lokaciju, daje na uvid ime i prezime vlasnika, ime njegovog oca i jedinstveni matični broj (JMB), koji se prema ocjeni stručnjaka iz oblasti bezbjednosti može zloupotrijebiti u razne svrhe.

Tako smo za samo nekoliko minuta jednostavne pretrage dobili desetine matičnih brojeva, koji ni u kojem slučaju ne bi smjeli biti na dohvat ruke svima koji imaju internet.

Podsjećamo, prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka lični podaci su ime i prezime, JMB, adresa prebivališta, odnosno boravišta, ili bilo koji drugi podatak na osnovu koga možemo prepoznati ili utvrditi o kojem licu se radi, a građani na osnovu zakona imaju pravo na tajnost tih podataka. 

Dragomir Jovičić, stručnjak za bezbjednost, smatra kako je veliko pitanje koliko je BiH i pored zakona spremna za zaštitu ličnih podataka.

"Neko na bazi vašeg matičnog broja može da podnese određene zahtjeve za odobrenje pojedinih dokumenata, ali bi morao da bude dobar stručnjak. Sasvim je sigurno da postoji prostor za zloupotrebu jer neko u vaše ime i putem matičnog broja može da preuzme određenu obavezu i da na neki način zatvori svoje probleme. To je nešto što se dešava i u okruženju. Imate koliko god hoćete ugovora koje je neko sklopio u nečije ime a da taj i ne zna", kaže Jovičić.

Prema njegovim riječima, računarski kriminal je sve prisutniji, nadležne službe ne vode dovoljno računa o tome, a nisu ni dovoljno obučene ni opremljene, tako da je pitanje kako baze podataka reaguju na neovlaštene sisteme.

"Vrlo je važno da oni koji to sprečavaju prate te pojavne oblike i na njih reaguju, a ono što je najveći problem bh. društva je sporost pravosudnog sistema i neadekvatnog kažnjavanja za ono što se rasvijetli", ocijenio je on. Inače, pored matičnih brojeva već duže vrijeme dostupni su pojedini podaci o građanima koji su podigli kredite u Investiciono-razvojnoj banci IRB (RS).

U bazi koja je dostupna na internet stranici banke veoma lako se može vidjeti ko je i po kojoj kreditnoj liniji podigao kredit, koja banka je bila posrednik, koliko je novca odobreno i period otplate u mjesecima. Tu su i ime i prezime korisnika, opština, datum potpisivanja ugovora i slično.

Ipak, u IRB-u smatraju kako ni na koji način nisu povrijedili ničije pravo na zaštitu ličnih podataka.

"Mi nigdje nismo objavili matični broj ili datum, mjesto i godinu rođenja, već samo ime i prezime. Riječ je o javnim sredstvima i javnom novcu i u skladu s tim te informacije treba da budu dostupne javnosti", kaže Zoran Popović, portparol IRB-a.

Kako je objasnio, u ugovoru koji se potpisuje sa klijentima njima je jasno naznačeno kako će dio podataka biti javan.

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka juče nismo dobili odgovore na pitanja vezana za ovu temu, a Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH se proglasila nenadležnom za ovu oblast.