Za ovu mjeru Ministarstvo poljoprivrede RS obezbijedilo je u budžetu oko 150.000 maraka, a biće obuhvaćeno oko 1.000 domaćinstava u Srpskoj. Kontrola košta stotinak maraka, pa mogućnost da to učine besplatno, raduje semberske poljoprivrednike.
Vladislav Purić iz Gornje Čađavice kaže da je i ove, kao i prethodnih godina, uradio kontrolu zemljišta.  

- Obrađujem oko 25 hektara, a sijem kukuruz, pšenicu, ječam, soju i lucerku. Naša zemlja je lošijeg kvaliteta, pete, šeste i sedme klase, pa nam svaka preporuka stručnjaka dobro dođe. Prethodne analize pokazale su da ja mojim oranicama moram dodati krečnjak, a neko sam đubrivo i zaorao – kaže Purić za portal InfoBijeljina. 

Prilikom hemijske analize zemljišta utvrđuje se procenat azota, fosfora i kalijuma, kao i kiselost. Nakon obavljene kontrole zemljišta, poljoprivrednici imaju tačan uvid koja hranjiva su potrebna zemljištu i u kojoj količini. 

Rukovodilac ratarske proizvodnje na PD „Semberija“ Dražen Jović kaže da je analizu zemljišta potrebno što češće raditi jer se struka i nauka moraju primjenjivati.  

- Ozbiljna poljoprivredna proizvodnja zahtijeva primjenu novih tehnologija. Svjedoci smo klimatskih promjena koje zahtijevaju prilagođavanje. Naš cilj je je da smanjimo bespotrebna ulaganja repromaterijala, a to možemo postići kroz analize zemljišta – kaže agronom.

Iz republičkog agrarnog budžeta za analizu zemljišta izdvaja se godišnje oko 150.000 maraka. Ovogodišnjom mjerom obuhvaćene su parcele do 4 hektara. Najviše uzoraka biće uzeto u Semberiji, gdje se na oko 54.000 hektara proizvode uglavnom žitarice i povrće.

Načelnik Resora za pružanje stručnih usluga, kancelarije u Bijeljini, Zoran Maletić podsjeća da uzorkovanje zemljišta rade   Poljoprivredni fakultet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet i Poljoprivredni institit u Banjaluci. 

- Uvijek preporučujemo ovu mjeru, a naročito sada uoči jesenje sjetve, kako bi ratari saznali koje je to đubrivo koje bi trebali dodavati da bi imali što bolji i što kvalitetniji prinos. I ne samo ratari, nego i povrtari, voćari, duvanari i ostali poljoprivredni proizvođači – kaže Maletić za InfoBijeljinu. 

Grad Bijeljina je preko Agrarnog fonda snosio troškove kontrole kvaliteta zemljišta za sve zainteresovane poljoprivredne proizvođače, ali sredstva za ove namjene nisu obezbjeđivana protekle četiri godine. Iako nije skupa, ova mjera dodatno opterećuje budžet, pa poljoprivrednici i od lokalnih institucija očekuju da je subvencionišu.