Iako neki uberu i do 150 kilograma po stablu, kvalitet šljive je prosječan, a otkupna cijena niska. Sa problemima suočeni i otkupljivači. Fitosanitarna inspekcija na hrvаtskoj granici ne radi vikendom pa kamioni sa utovarenom robom čekaju po dva dana. Kasni isporuka, šljiva gubi na kvalitetu, a time joj pada cijena. 

Zbog hladnog proljeća, voćari su obavljali povećan broj tretmana što je poskupilo proizvodnju. Zbog toga je i šljiva za berbu prispjela kasnije. Prethodnih godina majevička šljiva je bila konkurentna upravo zbog toga što najranije prispjeva, a ove godine je kasnila desetak dana i prispjela za branje u isto vrijeme kada u Srbiji gdje je takođe dobar rod.

Otkupna cijena pala sa marku na 90 pfeninga, a bilo bi optimalno da je kilogram marku, do marku i deset pfeninga. Dobar rod, nadaju se voćari, trebalo bi da pokrije troškove jer šljivu prodaju i destilerijama.

Ugledni majevički voćar Rade Gavrić iz Tutnjevca ima ove sorte oko 1.400 stabala sa kojih u prosjeku ubire po tridesetak kilograma.

- Rodile, Bogu hvala. Krošnje se prolamaju. A prošle godine smo imali drastično manje. Ove godine će nam iznadprosječan prinos pomoći da nadomjestimo prošlogodišnje gubitke. I tako je to kod nas voćara. Nikad ne znamo kakva će nam godina biti. Nekad pobije led, nekad sprži sunce. Ali kad je godina ovakva, znamo za što radimo. Dobar prinos očekujemo i od stenleja čija će berba početi početkom avgusta - kaže domaćin za portal InfoBijeljina.

Dodaje da će 20 tona predati za izvoz, a tridesetak već ima ugovoreno sa destilerijom.

- Sve je veći problem naći radnike. Nas šestoro iz kuće bere svaki dan, ali opet ne stižemo sami. A dnevnice sve veće i veće. Ali šta je, tu je. Ne možemo dozvoliti da propada i trune - kaže Gavrić.

Veliku muku sa beračima muče majevički voćari. Dnevnica je od 100 do 120 KM. U prosjeku jedan radnik ubere od 45 do 50 gajbi u toku dana, ali mora se voditi račun o krupnoći i kvalitetu plodova koji idu za izvoz.

Gordana Sarić svake sezone šljivu bere kod istog gazde.

- On je zadovoljan kako radim, a ja isplatama i odnosom prema nama radnicima. Popijemo i kafu i sok, jedemo. Ne gledaju da nas zakinu, a mi ne gledamo da se izvlačimo. Zato smo svakog ljeta ovdje - kaže za InfoBijeljinu ova Ugljevičanka.

Voćarstvo na Majevici i Podmajevici ima dugu tradiciju. Predstavlja i stratešku granu razvoja ovog područja. Voćari imaju podršku Opštine Ugljevik i resornog ministarstva. Načelnik opštine Dragan Gajić  podsjeća da se iz budžeta izdvajaju sredstva za zasnivanje voćnih zasada, mehanizaciju, izgradnju poljoprivrednih objekata.

- Naš budžet je stabilan tako da pored postojećih planiramo još neke podsticaje za voćare i ostale poljoprivrednike - kaže Gajić.

Hladnjače u otkupnim stanicama na području ugljevičke opštine su pune. Plasman je obezbjeđen za njemačko tržište. Otkupljivači se nadaju da će riješiti problem sa granicama. Da bi izbjegli čekanja na hrvatskoj granici robu voze preko Srbije i Mađarske što poskupljuje troškove transporta po kamionu 500 evra pa su prinuđeni da obaraju otkupnu cijenu. Budući da destilerije plaćaju kilogram od 70 do 80 pfeninga izvjesno je da će dobar dio majevičke šljive ove godine završiti u rakiji.