Rod šljive u majevičkim voćnjacima dobar, ali ne i cijena: "Daju nam 0,90 a bez 1,50 KM se ne isplati"
Zbog ranije vegetacije i berba šljiva u majevičkim voćnjacima počela je dvadesetak dana u odnosu na prethodne godine. Prinosima i kvalitetom roda voćari zadovoljni ali ne i cijenom koja, kako tvrde, neće pokriti ni uloženo.
Dimitrije Jović iz ugljevičkog sela Puškovac u voćnjaku od četrdesetak dunuma ima 1.700 stabala šljive. Do sada je ubrao oko 6 tona čačanske rane i 15 tona čačanke ljepotice.
- Predajemo šljivu otkupljivaču koji je plaća 90 pfeninga po kilogramu, a na kvantaškoj pijaci kilogram šljive prodaje se za 60, 70 pfeninga. Cijena ista kao i prošle godine, a sve više puta poskupilo. Primjera radi prije par godina radnika smo plaćali 20 KM a sada dnevnica iznosi 100 KM. I to imamo sreću ako nađemo berače. Velika su ulaganja, ako hoćete da imate voće kako treba, onda se mora ulagati i đubriti i orati, prskati i orezivati i dva – tri puta godišnje. Izračunali smo da bi tek sa cijenom od 1,5 KM po kilogramu proizvodnja bila isplativa i da bismo ostvarili kakvu, takvu zaradu - kaže ovaj ugledni domaćin.
Nada se da će i prinos i kvalitet kasnijih sorti, stenleja i čačanke rodne, biti dobar te da će ovu godinu završiti kao jednu od uspješnijih.
- Ne smijemo se žaliti jer pamtimo i godine kada su nam led i nepogode “obrale” voće. Ako ovako ostane, biće ipak dobro - kaže Jović za portal InfoBijeljina.
Otkupljivači iz Ugljevika planiraju da izvezu oko 2.500 tona šljive, najviše na njemačko tržište gdje su prisutni već godinama.
Najveći problem, koji bezuspješno pokušavaju da riješe je čekanje na fitosanitarnu kontrolu na hrvatskoj granici. Jedan od većih otkupljivača sa ovog područja Milo Stojić iz Tutnjevca kaže da bi nadležni trebali da preduzmu sve kako bi zaštitili domaću proizvodnju.
- Svakodnevno imamo narudžbe, ali desi se da kamion koji ne dođe u petak do tri sata na hrvatsku stranu mora da čeka ponedjeljak ujutru zbog fitosanitarnog inspektora. Taj zastoj prouzrokuje kašnjenja pri isporuci. Obraćali smo se nadležnima bezbroj puta ali sve ostaje na praznim obećanjima - kaže Stojić.
Domaći voćari traže zabranu uvoza u vrijeme prispjeća njihovih proizvoda, ali i strože kontrole kvaliteta uvozne robe, kao i podsticanje kupovine domaćeg voća.
Na području Ugljevika voćnjaci su zasađeni na 1.800 hektara, od čega je 70 odsto pod šljivom. Intenzivnim voćarstvom bavi se 450 porodica. Opština zasnivanje novih zasada subvencioniše sa polovinom potrebnih sredstava, a voćari mogu da računaju i na pomoć resornog ministarstva za nove zasade, sisteme za navodnjavanje i zaštitu od grada, kao i na premije za predato voće.