Kaže ovo za "Glas Srpske" član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Milan Sitarski komentarišući sve češće prijedloge da problemi unutar BiH budu riješeni uvođenjem takozvanog belgijskog modela ustavnog uređenja države, ali i snažne otpore prema ovoj ideji koji se javljaju u dijelu bošnjačke javnosti u FBiH.

Prema riječima Sitarskog, svaka država je po svom ustavnom uređenju po nečemu specifična i nemoguće je neki model doslovno preslikati, odnosno kopirati. Kako je rekao, do sada je, a kada je u pitanju BiH, bilo govora o raznim modelima, od belgijskog, preko švajcarskog, pa do kanadskog, ali ako postoji neki federalistički u svjetskoj i evropskoj praksi koji bi bio primjenjiv i u BiH, to je onda nesumnjivo pomenuti belgijski, koji je najsličniji trenutnom u BiH. 

- Mišljenja sam da bi naš dejtonski model uređenja države funkcionisao da ne postoje politički akteri koji žele da  ga razvale. Za BiH je ključno da svi politički akteri prihvate decentralizovani politički koncept. Kada je u pitanju budućnost, ne postoji neki čarobni štapić. Ali kada se sve sagleda, pomenuti belgijski model bi vjerovatno bio najpogodniji da se uvede i kod nas, jer BiH, baš kao i Belgija, ima četiri nivoa vlasti. Pored toga, obje države imaju lokalni, federalni i državni nivo vlasti. Kod nas postoje entiteti, a kod njih regije, kojima korespondiraju odgovarajuće zajednice kao jedinice samouprave. Oni takođe imaju i pokrajine koje podsjećaju na kantone u FBiH. Znači, ima mnogo sličnosti sa našim trenutnim ustavnim uređenjem - poručio je Sitarski. 

Navodi i da je Belgija dobar primjer države koja je, kako je rekao, par ekselans, jer se i na njenom primjeru može vidjeti da jedna zemlja može biti stabilna i funkcionalna i sa četiri nivoa vlasti, te da to nije nikakva katastrofa, kako se u dijelu ovdašnje javnosti pokušava prikazati. 

- Ovo je država koja normalno funkcioniše i pored svih identitetskih specifičnosti, jezičkih i nacionalnih. Da to kojim slučajem nije tako, ne bi se u Briselu nalazile centrale Evropske unije i NATO-a. Članstvo u ovoj zajednici, ali i organizaciji imaju samo one zemlje u kojima postoji stabilan demokratski poredak. Zbog svega navedenog, smatram da su neutemeljene tvrdnje da je belgijski model uređenja države navodno retrogradan i neprimjenjiv u slučaju BiH. Njemu se protive oni koji se zalažu za unitaristički koncept uređenja države - kaže Sitarski dodajući da je, kada je u pitanju BiH,  pored odgovarajućeg institucionalnog setinga nužno i da se razvija politička kultura koje, nažalost, danas nema. 

Priča o ovom modelu prvi put je aktuelizovana od strane dijela međunarodne zajednice u januaru 2022. i to kao eventualno rješenje za Kosovo i Zajednicu srpskih opština. Ponovo je iniciran od strane političkih predstavnika Hrvata. Prema njihovom prijedlogu, u slučaju BiH belgijski model bi podrazumijevao dalju decentralizaciju vlasti i autonomiju za tri konstitutivna naroda. Jedna od mogućih varijanti je i stvaranje trećeg entiteta, od kojih bi svaki imao visok stepen samouprave, dok bi federalna vlast bila zadužena za pitanja od zajedničkog interesa, kao što su spoljna politika, odbrana i međunarodni odnosi.

Novinar i politički analitičar Zoran Krešić kaže za "Glas Srpske" da bi, kada je u pitanju belgijski model, on potencijalno mogao riješiti prije svega političke nesuglasice unutar FBiH na način da se, primjera radi, preslika njihov izborni model koji se temelji na jezičkoj orijentaciji, uz razvijenu kulturu nenametanja političkih predstavnika. Navodi i da u slučaju Belgije," Željko Komšić" ne bi mogao postati bitna politička figura koja bi glasovima Flamanaca bila nametnuta Valoncima, kao što se to događa u BiH.

- Jedini način nadilaženja aktuelne krize je federalizacija BiH, ali da bi se došlo do bilo kakvog rješenja, postoje tri načina. Jedan je rat, drugi dogovor, treći nametanje novog rješenja izvana. Rat i nametanje rješenja izvan "Dejtona 2" ne vidim kao realnost, ali vidim kao proces koji bi se mogao ostvariti u procesu evrointegracija. Da bi zemlja s tri konstitutivna naroda ispunila očekivanja i standarde Evropske unije s presudama oko izbornog zakonodavstva, opet postoje tri načina. Prvi je da ukinemo entitete, a drugi je da ih stvorimo više. To znači federalizaciju zemlje, sa više jedinica. I treći je da pokušamo nekim institucionalnim akrobacijama u sadašnjim okolnostima tražiti institucionalnu zaštitu svih naroda i manjina. Da zaključim, mislim da je jedino rješenje dosljedna federalizacija BiH u procesu evropske integracijske tranzicije. Ali za to je potreban dogovor svih strana - istakao je Krešić dodajući da u sadašnjim društvenim i političkim okolnostima, kada se odmrzava stanje konflikta, nije racionalno o bilo čemu voditi raspravu.

Tri zajednice

Belgijski model odnosi se na federalno uređenje, koje se temelji na dubokoj decentralizaciji i podjeli vlasti između tri glavne zajednice: Flamanaca, Valonaca i njemačkog govornog područja. Belgija je podijeljena na tri regiona i tri jezičke zajednice i svaka od ovih zajednica ima visok stepen autonomije, posebno u oblastima kao što su obrazovanje, kultura, jezik i lokalna uprava. Federalna vlast je ograničena na pitanja od nacionalnog značaja kao što su spoljna politika, odbrana i finansije, dok su regioni i zajednice odgovorni za većinu drugih aspekata javne politike. Ovo uređenje omogućava svakoj zajednici da očuva svoj identitet i donosi odluke koje su najbolje za nju, uz istovremeno održavanje zajedničke državne strukture. Brisel, kao glavni grad, ima poseban status.