Kao dokaz toj tvrdnji je pokazatelj da je 81 odsto od ukupno novih plasiranih potrošačkih kredita stanovništvu u septembru 2015. godine plasiran s fiksnom kamatnom stopom na period preko godinu dana, dok je u septembru 2012. godine samo 31 odsto ovih kredita bilo plasirano s fiksnom kamatnom stopom. Naime, šestomjesečni Euribor, koji kod velikog broja kredita u evrima određuje iznos mjesečnih anuiteta, pao je na rekordno nizak nivo od uvođenja evra, što bi u narednom periodu moglo uticati na smanjenje kamatnih stopa i rata kredita u BiH.

Naime, prema posljednjim podacima, koje je objavila agencija "Bloomberg", šestomjesečni Euribor se nalazi na rekordno niskom nivou od -0,006 odsto, dok je tromjesečni Euribor u negativnoj zoni još od drugog kvartala ove godine.

Uprošteno govoreći, banke bi trebalo da, ako u ugovoru nema dodatne klauzule, negativni Euribor uzmu u obzir, te prilikom zaključenja ugovora o kreditu izvrše umanjenje za negativni Euribor, čime bi kamatna stopa za korisnika kredita bila niža, a time i rata, pogotovo ako je dužnik na početku otplate kredita. Međutim, banke u BiH u posljednje vrijeme sve više plasiraju dugoročne kredite stanovništvu s fiksnom kamatnom stopom.

Iz Centralne banke (CB) BiH, rekli su da je trend smanjenja kamatnih stopa na tržištu novca, kao što je i slučaj sa šestomjesečnim Euriborom, na nivou ispod nula odsto posljedica rastućih špekulacija da bi Evropska centralna banka (ECB) u skorije vrijeme mogla dodatno smanjiti kamatne stope koje ova institucija plaća na depozite komercijalnih banaka, a koja je već sada negativna i iznosi -0,20 odsto. Ističu da se svako dodatno smanjenje ove kamatne stope odražava i na ostale kamatne stope na tržištu novca evrozone.

"Kamatne stope u BiH su već duže vrijeme stabilne. Jedan od razloga je i smanjenje Euribora, koji je samo jedna komponenta koja utiče na visinu kamatnih stopa na domaćem bankarskom tržištu", kazali su iz CB BiH.

Prema njihovim riječima, formiranje kamatnih stopa u BiH determinisano je poslovnim politikama komercijalnih banaka, pri čemu CB BiH i ostala regulatorna tijela nemaju instrumente kojima bi uticali na visinu kamatnih stopa. Navode da su faktori koji utiču na formiranje kamatnih stopa, između ostalog, cijena domaćih i inostranih izvora, kao i rizici s kojima se banke suočavaju u svom poslovanju.

"S obzirom na to da je visina Euribora jedan od faktora koji indirektno utiče na troškove finansiranja bh. banaka, po tom osnovu bi u narednim periodima moglo doći do snižavanja kamatnih stopa, pod uslovom da ostali faktori ostanu nepromijenjeni", ističu iz CB BiH. Dodaju da se kod već ugovorenih kredita kod kojih je kamatna stopa određena visinom šestomjesečnog Euribora mogu očekivati niže kamatne stope, ukoliko odredbama ugovora nije drugačije definisano. Ipak, ističu da se ne može očekivati značajnije snižavanje kamatnih stopa, budući da je vrijednost šestomjesečnog Euribora već duži period na rekordno niskom nivou.

Iz Agencije za bankarstvo RS kazali su da banke u RS najčešće koriste Euribor kao referentnu kamatnu stopu, odnosno kao osnovicu u strukturi nominalne kamatne stope, pri obračunu kamatnih stopa na kredite.

"Banka visinu kamatne stope usklađuje s visinom Euribora na dan usklađivanja koji je definisan u ugovoru o kreditu i to najčešće 31. decembra ili 30. juna. Dakle, ukoliko je banka kao dan usklađivanja odredila 31. decembra, relevantna je visina Euribora na taj konkretan datum", rekli su iz Agencije za bankarstvo RS.

Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, rekao je da je Euribor nešto što ima direktan uticaj na kredite i kreditiranje u BiH, s obzirom na to da je vrlo česta klauzula u ugovorima, kao dio kamate.

"Prema tome, korekcije se vrše svakih šest mjeseci. Ako Euribor pada, znači da će svi oni koji imaju tu klauzulu u ugovoru imati preračunatu kamatu i ona bi trebalo da bude nešto niža, ili ako je suprotni tok, onda malo veća", rekao je Mišić i dodao da je to nešto što je na domaćem tržištu uobičajeno.