* GLAS: Da li je s problemom koji se tiče popisa stanovništva došlo do svojevrsne krize vlasti na nivou BiH i na koji način je moguće prevazići trenutnu situaciju?

IZETBEGOVIĆ: Evidentno je da neslaganja postoje, ali se nadam da neće eskalirati u krizu. Mislim da je problematizovanje popisa isforsirano i da se time kreira nepotreban problem. Mi smo imali rok, koji je postavila EU i imamo zakonski okvir unutar kojeg je nadležna institucija donijela odluku. Postoje zakonski mehanizmi kojima se ta odluka može eventualno osporiti. Međutim, jednostrano odbijanje popisa zato što se neko ne slaže s brojevima i procentima je krajnje neozbiljan pristup. Statistika je stvar struke, a ne pazarište na kojem se političari mogu cjenkati. Popis je jedan od bitnijih preduslova za integraciju u EU i projekat koji je koštao desetine miliona KM. Rezultati su takvi kakvi jesu i ne vidim zašto se oko njih diže tolika prašina.

* GLAS: Da li je stvarni cilj ubrajanja 196.000 ljudi koji godinama žive u inostranstvu u stalno stanovništvo bio da Bošnjaka bude više od 50 odsto u BiH?

IZETBEGOVIĆ: Cilj Bošnjaka nije bilo postizanje natpolovične većine u BiH. Cilj je bio da ne dopustimo da budemo izbrisani kao narod u RS i svedeni na manjinu prvo vojnim, a zatim mirnodopskim metodima. To je najlegitimniji mogući cilj, za koji bi Srbi trebalo da imaju razumijevanje, jer su kroz svoju istoriju bili više puta izloženi nasilju i progonima.

* GLAS: Hoćete li podržati zahtjev RS da bude poništena odluka o popisu i produžen rok za objavu rezultata?

IZETBEGOVIĆ: Ne. Primarni razlog objave rezultata je zakonska obaveza, a potom potreba da se prema EU ide s tačnim podacima kada dobijemo upitnik. Nadam se da će se vlasti RS suzdržati od jednostranih poteza i reagovati razumno.

* GLAS: Popis je narušio i odnose među članovima Predsjedništva BiH, jer nije ispoštovan dogovor lidera stranaka koje čine većinu na nivou BiH da se traga za kompromisom i da rok za objavu rezultata bude prolongiran?

IZETBEGOVIĆ: Odnosi među članovima Predsjedništva su bolji nego što se to čini u javnosti. Mi o svemu razgovaramo relaksirano, pa i o teškim pitanjima kod kojih nemamo saglasnost, ali ne donosimo odluke, jer nema preglasavanja. Zato me i čude izjave kolege Ivanića da je ljut zbog preglasavanja. Ne znam na šta misli, ko je koga, kada i gdje preglasao? Postojao je politički dogovor da se produže rokovi za objavljivanje rezultata popisa ako se ne postigne dogovor na nivou različitih agencija za statistiku, ali taj dogovor očigledno nije obavezivao direktora Agencije za statistiku BiH Velimira Jukića koji je snosio svaku vrstu odgovornosti kada je u pitanju probijanje zakonskog roka. Odluku je donio sam, niko od nas ga na to nije inicirao. Ja ga razumijem, jer je nosio na leđima ozbiljan teret i odlučio je da postupi po zakonu i u skladu sa međunarodnim standardima.

* GLAS: Kako komentarišete preglasavanje srpskih poslanika u Parlamentu BiH i kuda to vodi ovu zemlju?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da nije korektno da srpski predstavnici svaku odluku koja im se ne dopada proglašavaju preglasavanjem. RS ima mehanizme entitetskog glasanja kojim je u protekle dvije decenije zaustavljala šta je htjela, između ostalog, desetine jako dobrih zakona koje je predlagao predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić. U Domu naroda srpski narod ima mogućnost klauzule vitalnog nacionalnog interesa. O kakvom preglasavanju govorimo?

* GLAS: Da li je urađeno dovoljno posla kada je riječ o napretku ka EU i gdje je najveća kočnica?

IZETBEGOVIĆ: Vlast na svim nivoima ulaže mnogo truda. Taj trud se ponekad ne vidi, jer napredak teče sporo i postepeno. Priroda procesa je takva da ćemo sve do punopravnog članstva dobijati nove zadatke koje treba da ispunimo. Međutim, uvjeren sam da ćemo kroz proces integracije postati zrelija i efikasnija država, spremna i sposobna da odgovori na sve izazove. Reforme i saradnja u postizanju tih reformi su možda i važniji za BiH od konačnog cilja - integrisanja u EU. Najveća kočnica je retrogadno shvatanje da sve što je dobro za BiH ide na štetu entiteta i obratno. Zato nemamo valjan mehanizam koordinacije, dogovor o prilagođavanju SSP-a, potrebne strategije pa povlačimo evropska sredstva za poljoprivredu i izgradnju infrastrukture i zato je pred ozbiljnim iskušenjem naš evropski put. Ipak, dobar dio Reformske agende je realizovan, više od 50 odsto na državnom i oko trećine na entitetskim nivoima. Ali, mogli smo postići više, možda i dvije trećine. Tada bismo koristili fondove EU i omogućili intenzivniji ulazak investicija u BiH.

* GLAS: Očekujete li da će BiH ovog mjeseca dobiti pozitivnu ocjenu za aplikaciju za članstvo u EU?

IZETBEGOVIĆ: Ako prevaziđemo bespotrebnu krizu koju smo sami kreirali i u roku izvršimo obaveze preuzete u februaru, svakako da očekujem. Mjesecima radimo na postizanju uslova za to.

* GLAS: Da li je ishod nagovijestila njemački kancelar Angela Merkel prilikom nedavnog susreta?

IZETBEGOVIĆ: Merkelova je istinski prijatelj naše zemlje i naroda, ali ne štedi ni sebe ni nas. Nas ne štedi od kritike i pozitivnog pritiska, sebe i Njemačku od svake vrste napora, pa i finansijskog kada je u pitanju podrška napretku BiH.

Ratni zločini

* GLAS: Nedavno ste tokom posjete Kazanima i odavanja počasti srpskim žrtvama pozvali da budu procesuirani svi zločinci. Kako komentarišete činjenicu da gotovo nijedan veliki predmet zločina nad Srbima nije dobio sudski epilog?

IZETBEGOVIĆ: Pogledajte statistike Tribunala u Hagu i Suda BiH i vidjećete da takva tvrdnja ne stoji. Procese u Hagu su prošli glavnokomandujući Armije RBiH Rasim Delić i Sefer Halilović. Odgovarali su i generali Mehmed Alagić i Enver Hadžihasanović, koji je i osuđen. Tada je osuđen i Amir Kubura, a u Hagu su osuđeni Hazim Delić i Esad Landžo zbog zločina u logoru Čelebić. U Sudu BiH se procesuiraju desetine Bošnjaka optuženih za ratne zločine. Ponajmanje to stoji u kontekstu Kazana gdje je Armija RBiH zločine zaustavila silom, rizikujući fatalne posljedice koje unutrašnji sukobi u gradu pod opsadom mogu imati.