Muzej "Semberija" jedna je od najznačajnijih institucija kulture u regiji, a njegova arheološka zbrika predstavlja neprocjenjiv resurs za proučavanje prošlosti ovog kraja.
Stalna arheološka postavka "Arheološki nalazi na tlu Semberije" otvorena je 28. aprila 1981. i od tada pa do danas ponos je građana, ali i naučne i stručne javnosti.
Zbirka obuhvata veliki broj eksponata koji svjedoče o bogatoj istoriji Semberije, od praistorije do srednjeg vijeka, pa posjetiocima pruža jedinstvenu priliku da se upoznaju sa životom, običajima i kulturom ljudi koji su na ovim prostorima živjeli kroz različite epohe.
Eksponati su iz perioda starijeg i mlađeg neolita, bronzanog i gvozdenog doba, pokrivaju period od kraja VII milenija stare ere pa do rimskih osvajanja.
- Istraživanja su vršena na brojnim lokacijama, obali Drine, selima Glavičice, Ostojićevo, Batković, Donji Dragaljevac, Dvorovi, Triješnica, Novo Selo. Najbrojni nalazi su keramički predmeti, posude, alatke od glačanog kamena raznovrsnih oblika, oruđa i oružja od okresanog kamena i metala, alatke od kosti, te nakit od stakla i ćilibara – podsjeća arheolog Snežana Antić.
Srednjovijekovnu zbirku čine oružje, nakit, keramika te nadgrobni spomenici koji su upotrijebljeni kao gradjevinski materijal prilikom izgradnje Atik džamije. Na 12 spomenika od 62, skoro u cjelini sačuvani su staroslovenski natpisi. Na osnovu paleografske analize ovi natpisi smještaju ih u period od druge polovin 14. do sredine 15. vijeka. Arheološka zbirka sadrži i izutetno važne nalaze iz neolita, eneolita, bronzanog i gvozdenog doba.
Areheolog bijeljinskog muzeja Snežana Antić podsjeća da antička zbirka posebnu pažnju posećuje rimskom periodu, trećem i četvrtom vijeku, u kojem su u okolini Bijeljine obrazovana brojna poljoprivredna imanja sa pratećim objektima.
- Semberija je pod Rimsku vlast došla tek nakon završetka dalmatinsko-panonskog ustanka (6-9. godina naše ere). Rimskom administrativnom podjelom, kada je Ilirik podijeljen na provincije Dalmaciju i Panoniju, Semberija se našla u okviru provincije Panonije i vjerojatno je da se bar jedan dio nalazio u okviru sirmijumskog administrativnog okruga. Posljedica rimskog osvajanja je romanizacija lokalnog stanovništva, uspostavljanje rimske kulture i administracije u mnogim vidovima života. Vlast i kultura Rima prodirala je u pokorene krajeve građenjem novih puteva, podizanjem gradskih naselja, vojnih uporišta i rudnika. Povoljni klimatski uslovi i plodno zemljište učinili su da se u toku III i IV vijeka u širijoj okolini Bijeljine obrazuju brojna poljoprivredna imanja sa pratećim objektima. Istražene su vile na lokalitetu "Prekaje" u Brocu i Tutnjevcu, a od pojedinačnih nalaza najreprezentativniji nalaz je bronzana statueta muškarca sa lasom. Na širem području Semberije otkriven je novac rimskih careva od 2 - 4. vijeka n.e. – rekla je Antić za portal InfoBijeljina.
Prvi upadi Slovena u istočnu Bosnu spominju se oko 650. godine. Do masovnijih prodora Avara i Slovena dolazi tek početkom 7. vijeka, nakon propasti obrambenog vizantijskog sistema preko Save i Dunava. Tada počinje i stalno naseljavanje Slovena u Semberiji, a u Jazbinama se formira naselje koje traje od polovine 7. vijeka do polovine 9. vijeka.
- To je prvo pronađeno i ispitano slovensko naselje kod nas. U neposrednoj blizini Jazbina, uz srednji tok potoka Bistrika, nalaze se još tri srednjovjekovna lokaliteta, Orašić u Batkoviću i Čelopek i Gradine u Ostojićevu. Sva četiri naselja su ruralna naselja otvorenog tipa. Najveće, ujedno i najranije naselje (7 - 9. vijek) je bilo u Jazbinama, a prema analizi arheološkog materijala, ostala tri naselja su iz poznog srednjeg vijeka, okvirno datovana u 14. i 15. vijek – dodaje Antićeva.
Jedan od primarnih zadataka bijeljinskog muzeja je prikupljanje, čuvanje i zaštita pokretnih arheoloških nalaza. U posjedu ove ustanove je više stotina inventarisanih i par hiljada eksponata u studijskoj zbirci. Zbirka se formira sistematskim istraživanjem terena ali i otkupom i poklonima.
Muzej Semberije ne služi samo kao izložbeni prostor već je i centar za obrazovanje i promociju kulture. Organizuju različite izložbe, radionice i predavanja kako bi se javnost upoznala sa dosadašnjim arheološkim istraživanjima i ukazalo na važnost očuvanja istorijskog naslijeđa.