APUS: Zabraniti uvoz sezonskog povrća
BIJELJINA, Jak uvoznički lobi ugrožava domaće proizvođače mesa, mlijeka, voća i povrća i smanjuje konkurentsku sposobnost domaćih proizvođača na tržištu poljoprivrednih proizvoda, istaknuto je na današnjoj konferenciji za štampu Asocijacije poljoprivredni
Semberski proizvođači hrane uputili su ovom prilikom još jedan apel Ministarstvu za ekonomske odnose i spoljnu trgovinu BiH da zaštiti domaću proizvodnju.
„Naš prijedlog je da se uvede sezonska zabrana uvoza povrtlarskih, voćarskih, ratarskih proizvoda, te da se uvedu prelevmani na uvoz junećeg i svinjskog mesa, mlijeka i jaja, jer za to postoji zakonska mogućnost“, izjavio je Mladen Savić, u ime Udruženja povrtlara iz Crnjelova.
Savić kaže da prva sezonska zabrana uvoza treba da se odnosi na zabranu uvoza krastavca u maju i junu, jer domaći proizvođači raspolažu velikom količinom ovog proizvoda u tom vremenskom periodu.
Risto Arsenović, član APUS – a, istakao je da je BiH od prelevmana u 2015. godini ostvarila 16,3 miliona KM, iako nadležni kažu da je uvođenje prelevmana na poljoprivredne proizvode neizvodljivo.
„Što se tiče uvoza mesa, u 2015. godini smo uvezli 35.000 tona mesa, a izvezli 17.000 tona. Znači da je pokrivenost izvoza uvozom manja od 50 odsto, što nam i dalje daje za pravo da potenciramo zabranu uvoza određenih vrsta mesa“, istakao je Arsenović.
On kaže da carinsku kontrolu treba maksimalno pojačati, da nam se ne bi dogodilo da banane uvozimo iz Austrije, te da juneće meso u reeksportu izvozimo u Tursku.
„Od 16. septembra prošle godine do 10. marta ove godine izvezli smo mlijeka u vrijednosti od 1.750.000 KM, a uvezli u vrijednosti od 55,5 miliona KM, što ukazuje na činjenicu da pokrivenost uvoza izvozom nije bila ni tri odsto. Zbog toga insistiramo na uvođenju prelevmana“, istakao je Arsenović.
Ljubiša Petrović, poljoprivrednik iz Crnjelova govorio je o nelogičnom ponašanju i poslovanju Poljoprivrednog instituta iz Banjaluke koji, kao jedina sjemenska kuća u RS, sa svojih osam hibrida kukuruza, nije ni pokušao da se nametne tržištu Semberije.
„Imaju 92 zaposlena, osam priznatih hibrida kukuruza, a na tržištu sjemenskog kukuruza ih uopšte nema. Znam za male sjemenske kuće sa petoro zaposlenih koji na ovom tržištu imaju svoje ditributivne mreže“, istakao je Petrović.
Nenad Nikolić je pozvao lokalne vlasti da organizuju uništavanje komaraca na području Semberije, istakavši da je na poljima postalo neizdrživo, pogotovo u jutarnjim i večernjim časovima, kada semberski poljoprivrednici imaju i najviše posla na njivama i u plastenicima.