"U prošloj godini podsticaje na predatu pšenicu nije ostvarilo 728 poljoprivrednih gazdinstava u Semberiji, a glavni razlog je upravo složen proces registracije u APIF-u", kaže Risto Arsenović, koordinator u APUS-u. 

On dodaje da je ovo posebno karakteristično za nekomercijalna gazdinstva, koja uglavnom čine ljudi stariji od 60 godina. 

On kaže da je problem, takođe, izražen u poljoprivredi Republike Srpske, da se veliki broj obradivih površina vode kao neobrađene, te da je procjena da je neobrađenih površina u Srpskoj oko 28.000 hektara. 

"Ustvari, te površine, koje se u Semberiji vode kao neobrađene, zasijane su i obrađuju se, ali nisu registrovane u APIF-u", kaže Arsenović. 

Arsenović je na konferenciji za novinare održanoj u Bijeljini rekao da se u posljednje vrijeme, kao veliki problem sa kojim se susreću poljoprivrednici u Semberiji, pojavio problem nemogućnosti plasmama tovnih junadi. 

"Veliki broj poljoprivrednika je ušao u proizvodnju i tov junadi za plasman na tursko tržište, međutim, čitav posao je stao, pa je došlo do velike ponude junadi na našem tržištu što je dovelo do totalnog kolapsa ove grane stočarstva", kaže Arsenović. 

On upozorava da u Semberiji trenutno ima dvije do dvije i po hiljade bikova koji ne mogu da se prodaju i samo stvaraju dodatni trošak proizvođačima. 

"Zato predlažemo da Ministarstvo spoljne trgovine BiH zabrani uvoz smrznute junetine, koju Uprava za veterinu tretira kao svježe meso. Poslije odmrzavanja to meso se prodaje u mesarama kao svježe. Takođe, tražimo da se zabrani uvoz mljevenog mesa sa kostima koje se tretira kao treća kategorija mesa u EU i zabranjena je za ljudsku upotrebu", rekao je Arsenović. 

U APUS-u nisu zadovoljni ni premijama za mlijeko, odnosno smatraju da bi trbalo da se smanje razlike u premiranju mlijeka ekstra klase i neklasiranog mlijeka. 

"Tražimo da to bude 25 feninga za ekstra klasu, a 15 feninga za neklasirano mlijeko", kaže Arsenović.

On je istakao da se ove godine u Pravilniku o podsticajima prvi put pojavila mogućnost subvencionisanja osigurane primarne poljoprivredne proizvodnje. 

"Kontaktirajući osuguravajuće kuće, dobili smo odgovor da ne možemo da osiguramo proizvodnju od suše, poplava, čak i grada, ako nije limitirano određenim vremenskim periodom", kaže Arsenović i dodaje da je veoma mali broj poljoprivrednika spreman da se upusti u ovu investicuju. 

U APUS-u traže da ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stevo Mirjanić posjeti poljoprivrednike Crnjelova, koje čini značajan segment ukupne poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj. 

"U Crnjelovu se nalazi sedam poljoprivrednih apoteka, osam prodavnica stočne hrane i godišnji obrt sredstava u sektoru poljoprivrede je između 25 i 30 miliona KM. Imamo oko 100 hektara pokrivenih površina /površine pod plastenicima/ i dovoljno razloga da ugostimo ministra poljoprivrede", kažu u APUS-u.